Kako zakon koji ne važi isto za sve tera ljude da se povinuju?
Selektivna primena zakona stvara poslušnost zato što građani ne znaju ko će i kada postati meta. Ako je propis širok ili nejasan, a vlast ga strogo primenjuje samo na kritičare, mnogi ljudi počinju unapred da izbegavaju potpuno zakonite aktivnosti kako ne bi privukli pažnju.
Nije potrebno kazniti hiljade: nekoliko vidljivih postupaka pokazuje da se skoro svakome može pronaći prekršaj, dok saveznici za slično ponašanje ostaju zaštićeni. Neizvesnost je deo mehanizma, jer vlast zadržava mogućnost da pritisak predstavi kao običnu primenu prava. Da bi se dokazala selektivnost, treba porediti slične slučajeve — ko je prijavljen, koliko brzo je postupak pokrenut, kakva je kazna i da li politička pripadnost predviđa različit tretman.
Kada se isti zakon strogo primeni na kritičara, a ignoriše kod političkog saveznika, građani uče da formalno pravo nije glavno pravilo — važnija je procena odnosa sa vlašću. U Srbiji takav signal daju različite reakcije na pritiske u kampanji, napade na novinare, upravljanje javnim preduzećima i antikorupcijske slučajeve. Ljudi se tada ne povinuju samo zakonu, već pokušavaju da izbegnu selektivnu kaznu i pronađu zaštitu.
Kako je nalaz razložen u matrici
Transparency Serbia i prEUgovor dokumentuju širok pravni okvir uz slabu ili selektivnu primenu, a NUNS i BCHR beleže neujednačenu zaštitu u politički osetljivim slučajevima. YIHR-ovi izveštaji o pasivizaciji adresa i „Dosije Hrvatska II“ daju dva konkretna primera kako široka upravna i bezbednosna diskrecija može različito pogoditi manjine i strane državljane.
Selektivnost je moćna jer zadržava privid opšteg pravila, a vlasti ostavlja mogućnost da bira trenutak i metu.
U znatnoj meri — rizik selektivne primene je dobro dokumentovan, ali mora se dokazivati po oblasti i slučaju.
Različit ishod može imati zakonit razlog: različite činjenice, dokaz ili nadležnost. Tvrdnja zahteva poređenje sličnih slučajeva i obrazloženu proveru, ne samo politički utisak.
Nejednaku primenu treba pokazati poređenjem sličnih slučajeva. Mali broj postupaka ili pravo službenika da bira prioritet može imati i druga objašnjenja.
Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.
pregled više istraživanja
Moustafa, T. (2014), „Law and Courts in Authoritarian Regimes“, Annual Review of Law and Social Science 10: 281–299.
- Doprinos ovom odgovoru
- Moustafa pokazuje kako selektivne granice pravne zaštite mogu učiniti da zakon formalno važi, a da politički osetljivi ljudi i slučajevi ipak imaju drugačiji tretman. Takva nejednakost menja očekivanja o tome gde je bezbedno insistirati na pravima.
pregled više istraživanja
Scheuerman, W. E. (2006), „Emergency Powers“, Annual Review of Law and Social Science 2: 257–277.
- Doprinos ovom odgovoru
- Scheuerman pokazuje kako izvršna vlast ima podsticaj da proširuje i produžava vanredna ovlašćenja i time normalizuje nejednak pravni tretman i širu diskreciju države.
pregled više istraživanja
Whiting, S. H. (2023), „Authoritarian Legality and State Capitalism in China“, Annual Review of Law and Social Science 19: 357–373.
- Doprinos ovom odgovoru
- Whiting pokazuje kako formalna pravna procedura može koegzistirati sa politički usmerenim prioritetima države. To pomaže da se razume zašto ljudi ne procenjuju samo tekst zakona nego i način na koji očekuju da će biti primenjen.
pregled više istraživanja
Earl, J. (2003), „Tanks, Tear Gas, and Taxes: Toward a Theory of Movement Repression“, Sociological Theory 21(1): 44–68.
- Doprinos ovom odgovoru
- Earl pokazuje da represija može dolaziti kroz pravne i administrativne mere, ne samo kroz policijsku silu. Sama mogućnost selektivnog korišćenja tih instrumenata povećava cenu političkog delovanja.
objašnjenje kako sistem radi
Ritter, E. H. i Conrad, C. R. (2016), „Preventing and Responding to Dissent: The Observational Challenges of Explaining Strategic Repression“, American Political Science Review 110(1): 85–99.
- Doprinos ovom odgovoru
- Ritter i Conrad pokazuju da represija može biti preventivna i da ljudi prilagođavaju ponašanje očekivanim državnim odgovorima. Rad, međutim, ne proučava direktno selektivnu pravnu neizvesnost kao izvor svakodnevne poslušnosti.
Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.
Domaći NVO — antikorupcijski paralelni izveštaj - Provereno 21.08.2026
Đorđević, Miloš, i Nemanja Nenadić. 2023. Civil Society Report on the Implementation of UNCAC Chapters II and V in Serbia. Beograd: Transparentnost Srbija i UNCAC Coalition.
- Šta izvor beleži
- Na osnovu propisa, izveštaja organa, osam zahteva za pristup informacijama, konsultacija i dokumentovanih slučajeva autori nalaze širok formalni okvir, ali znatno veći problem u neefikasnoj ili selektivnoj primeni pravila.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Tvrdnju da selektivna primena istog prava šalje signal da politička bliskost, a ne opšte pravilo, određuje rizik i zaštitu.
- Ograničenje izvora
- Izveštaj je tematski vezan za UNCAC i završava se sredinom 2023, pa ne određuje tip režima niti pokriva kasniji razvoj i sve oblike političke kontrole.
Domaće NVO i istraživački medij — studija slučajeva - Provereno 21.08.2026
Cvijić, Srđan. 2018. When Law Doesn’t Rule: State Capture of the Judiciary, Prosecution, Police in Serbia. Open Society European Policy Institute, Transparentnost Srbija i CINS.
- Šta izvor beleži
- Studija izdvaja sedam mehanizama političke kontrole i prikazuje ih kroz 12 detaljnih studija slučaja iz Srbije.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Tvrdnju da selektivna primena istog prava šalje signal da politička bliskost, a ne opšte pravilo, određuje rizik i zaštitu.
- Ograničenje izvora
- Slučajevi prethode novijim institucionalnim promenama i ne mogu dokazati da je svaki današnji postupak politički kontrolisan, ali pružaju važnu ranu tačku za praćenje kontinuiteta.
Domaće novinarsko udruženje — monitoring napada - Provereno 21.08.2026
Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). 2026. NUNS retrospektiva 2025: godina u kojoj je pritisak postao sistem. Beograd: NUNS.
- Šta izvor beleži
- NUNS je evidentirao 371 slučaj, uključujući 113 fizičkih napada i 165 pretnji, uz pravne, ekonomske i digitalne oblike pritiska.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Tvrdnju da selektivna primena istog prava šalje signal da politička bliskost, a ne opšte pravilo, određuje rizik i zaštitu.
- Ograničenje izvora
- Registar zavisi od prijavljenih i dokumentovanih slučajeva, može se preklapati sa drugim bazama i ne meri iskustvo svakog novinara.
Domaća NVO koalicija — polugodišnji monitoring - Provereno 21.08.2026
Koalicija prEUgovor. 2025. Alarm Report on Progress of Serbia in Cluster 1 – May 2025. Beograd: prEUgovor.
- Šta izvor beleži
- Izveštaj dokumentuje istovremenu koncentraciju moći, institucionalne zloupotrebe, pritiske na pravosuđe, selektivnu borbu protiv korupcije, kontrolu medija i represiju prema kritičarima, uz vrlo malo sprovedenih reformi.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Tvrdnju da selektivna primena istog prava šalje signal da politička bliskost, a ne opšte pravilo, određuje rizik i zaštitu.
- Ograničenje izvora
- To je polugodišnji izveštaj koalicije sa jasnom reformskom i zagovaračkom ulogom, pa njegove ocene treba proveravati kroz navedene primere, dokumente i izvore za svaku oblast.
Domaći NVO — dokumentovana studija slučajeva - Provereno 21.08.2026
Inicijativa mladih za ljudska prava. 2026. Dosije Hrvatska II: Proterivanje, targetiranje i drugi primeri kršenja ljudskih prava građana i građanki Hrvatske u Srbiji. Beograd: YIHR Srbija.
- Šta izvor beleži
- Prati ukidanje boravka uz neodređenu oznaku „neprihvatljiv bezbednosni rizik“ i posledice koje pogođene osobe teško mogu delotvorno da ospore.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Pokazuje kako široka bezbednosna diskrecija omogućava selektivno sprovođenje formalnog pravila.
- Ograničenje izvora
- Dokumentuje određene pogođene osobe i medijski obrazac; ne pokazuje da su svi strani državljani tretirani jednako niti da Srbija sistematski progoni sopstvene kritičare u inostranstvu.
Domaći NVO i lokalni partner — terensko istraživanje - Provereno 21.08.2026
Inicijativa mladih za ljudska prava i Odbor za ljudska prava Bujanovac. 2023. Pasivizacija adresa Albanaca u Preševskoj dolini kao diskriminatorna praksa. Beograd i Bujanovac: YIHR Srbija i Odbor za ljudska prava Bujanovac.
- Šta izvor beleži
- Poredi opštu zakonsku proceduru sa njenim posledicama po Albance u Preševskoj dolini i nalazi diskriminatornu praksu.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Potkrepljuje tvrdnju da selektivna primena opšteg zakona podstiče povinovanje i nesigurnost manjinske zajednice.
- Ograničenje izvora
- Namenski uzorak i nepotpuna administrativna dostupnost ne omogućavaju procenu svih pasivizovanih adresa; izveštaj dokumentuje pogođene slučajeve i obrazac, ne svaki pojedinačni postupak.
Međunarodni indikator integriteta i antikorupcijske prakse - Pregledana zvanična zemaljska stranica i podaci indikatora
OECD. 2026. Anti-Corruption and Integrity Outlook 2026: Serbia.
- Šta izvor beleži
- OECD poredi formalni antikorupcijski okvir i njegovu stvarnu primenu, uključujući razlike između pravila i rezultata.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Potkrepljuje da selektivnost treba proveravati kroz slične slučajeve, kapacitet i sprovođenje, ne samo kroz postojanje propisa.
- Ograničenje izvora
- Indikatorska procena ne utvrđuje politički motiv u svakom pojedinačnom postupku.
Zvanični međunarodni monitoring vladavine prava - Pregledano zvanično poglavlje za Srbiju, nalazi, preporuke i metodološka ograničenja
European Commission. 2026. 2026 Rule of Law Report: Country Chapter on the Rule of Law Situation in Serbia. SWD(2026) 931 final.
- Šta izvor beleži
- Beleži ograničene rezultate u predmetima visoke korupcije, slabe naknadne reakcije i probleme jednakog i delotvornog sprovođenja pravila.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Dodaje sistemski dokaz da formalno jednake norme mogu imati neujednačen učinak kada su nadzor i sprovođenje slabi.
- Ograničenje izvora
- Ne dokazuje da je svaka razlika u postupanju politički selektivna; isti proizvođač kao D03.
Zvanični međunarodni izveštaj o usklađenosti sa antikorupcijskim preporukama - Pregledan zvanični izveštaj o usklađenosti, ocene po preporukama i zaključak
GRECO. 2026. Fifth Evaluation Round: Second Compliance Report on Serbia. GrecoRC5(2026)7. Adopted 12 June 2026; published 18 August 2026.
- Šta izvor beleži
- Ocenjuje da većina preporuka integriteta za vrh izvršne vlasti i policiju još nije potpuno sprovedena i beleži manjkave provere i nadzor.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Potkrepljuje neravnomernu jačinu kontrola između običnih subjekata i politički moćnih funkcija.
- Ograničenje izvora
- Usklađenost sa preporukama nije neposredno poređenje dve identične istrage niti dokaz političke namere.
Nedostaje relevantan izvor? Pošaljite nam ga.
Predložite izvor ili prijavite grešku u ovom odgovoru →