Šta se događa sa institucijama kada se ljudi zapošljavaju i napreduju prvenstveno po političkoj podobnosti?
Kada se zapošljava i napreduje prvenstveno po političkoj podobnosti, institucija menja i sastav i ponašanje. Zaposleni uče da su za karijeru važniji lojalnost, ćutanje i izvršavanje naloga nego stručni rezultat, poštovanje procedure ili upozoravanje na grešku.
Ljudi koji znaju posao mogu ostati, ali imaju manje prostora da koriste znanje ako ono vodi u sukob sa političkim interesom. Vremenom se gube iskustvo, institucionalno pamćenje i spremnost da se preuzme odgovornost, dok se loše vesti ulepšavaju na putu ka vrhu. Članstvo u stranci samo po sebi ne dokazuje nestručnost. Problem se vidi kada su kriterijumi konkursa nejasni, politička aktivnost predviđa napredovanje bolje od učinka i kada profesionalno neslaganje donosi kaznu, a ne raspravu.
Kada se u instituciji napreduje zato što je neko politički pouzdan, stručni ljudi dobijaju poruku da znanje i rezultat nisu glavni kriterijum. U Srbiji dugotrajni vršioci dužnosti, zaobilaženje konkursa i svedočenja o partijskom zapošljavanju stvaraju upravu u kojoj rukovodilac više odgovara onome ko mu produžava mandat nego građaninu i zakonu. Vremenom slabe i stručnost i spremnost da se prijavi greška.
Kako je nalaz razložen u matrici
CEP i PAR Monitor dokumentuju nepopunjena mesta kroz konkurse i veliki udeo vršilaca dužnosti, dok istraživanja pritisaka i klijentelizma beleže političke kriterijume u zapošljavanju i napredovanju.
Politizacija ne uklanja sve stručne ljude, ali menja ponašanje cele ustanove: odluke se prilagođavaju očekivanju političkog centra, a neuspeh se prikriva da ne ugrozi karijeru.
Da — formalni kanali zavisnosti i kvalitativna svedočenja međusobno se dopunjuju.
Članstvo u partiji ne dokazuje nestručnost, a zakon poznaje političke funkcije. Tvrdnja se odnosi na stručna službenička mesta na kojima konkurs, mandat i profesionalni kriterijumi moraju biti stvarni.
Lojalna osoba može biti i stručna. Tvrdnja o političkom zapošljavanju traži dokaz o kriterijumu izbora i posledicama po rad, a ne samo podatak o članstvu.
Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.
pregled više istraživanja
Pepinsky, T. B., Pierskalla, J. H. i Sacks, A. (2017), „Bureaucracy and Service Delivery“, Annual Review of Political Science 20: 249–268.
- Doprinos ovom odgovoru
- Pregled istraživanja pokazuje koliko kvalitet javnih usluga zavisi od načina na koji je birokratija organizovana i od profesionalnih odnosa unutar nje i sa građanima. Kada stručni kriterijumi oslabe, problem zato nije samo „loš kadar“ na jednom mestu — menjaju se uslovi pod kojima čitava uprava može kvalitetno da radi.
pregled više istraživanja
Dahlström, C. i Lapuente, V. (2022), „Comparative Bureaucratic Politics“, Annual Review of Political Science 25: 43–63.
- Doprinos ovom odgovoru
- Dahlström i Lapuente pokazuju zašto odnos političke kontrole i profesionalne autonomije nije samo unutrašnje kadrovsko pitanje: različiti načini organizovanja birokratije imaju posledice po korupciju, privredni razvoj i kvalitet javnih usluga.
ankete u više zemalja
Schuster, C. i dr. (2022), „Exit, Voice, and Sabotage: Public Service Motivation and Guerrilla Bureaucracy in Times of Unprincipled Political Principals“, Journal of Public Administration Research and Theory 32(2): 416–435.
- Doprinos ovom odgovoru
- Schuster i koautori pokazuju šta se događa kada službenici koji svoj posao vide kao služenje javnom interesu dobiju politički nalog koji smatraju štetnim: češće pokušavaju da ubede rukovodstvo da odustane, ali su istovremeno spremniji i da odu ili da se suprotstave iznutra. Politički pritisak zato može postepeno menjati i sastav institucije.
poređenje više zemalja ili slučajeva
Alon-Barkat, S., Gilad, S., Kosti, N. i Shpaizman, I. (2025), „Career Civil Servants’ Socially Embedded Responses to Democratic Backsliding“, Perspectives on Politics.
- Doprinos ovom odgovoru
- Na izraelskoj državnoj upravi autori pokazuju da službenici koji demokratsko nazadovanje vide kao ozbiljnu pretnju češće žele da napuste službu, a manje da govore i dodatno se angažuju na poslu. Jedan od razloga je očekivanje buduće politizacije i gubitka stručnog uticaja — pa promena političkog sistema menja i to ko želi da ostane u instituciji.
istraživanje ponašanja javnih službenika
Gilad, S., Sulitzeanu-Kenan, R. i Levi-Faur, D. (2025), „A Taste for Government Employment Also Rests on Its Political Flavor“, Public Administration Review 85(5): 1412–1425.
- Doprinos ovom odgovoru
- Gilad i koautori pokazuju da politička selekcija može početi još pre zaposlenja: u polarizovanom društvu ljudi koji su politički bliži opoziciji manje su zainteresovani za posao u državnoj upravi. Ako se taj obrazac ponavlja, institucija vremenom može postajati politički jednostranija i bez formalnog pravila da se zapošljavaju samo pristalice vlasti.
Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.
Domaći NVO — analiza javne uprave - Provereno 21.08.2026
European Policy Centre (CEP). 2023. The Neverending Story of Senior Civil Service Depoliticisation in Serbia. Belgrade: CEP.
- Šta izvor beleži
- Na kraju 2021. vršioci dužnosti činili su 52% najviših službeničkih mesta, pa je privremeno imenovanje postalo uobičajen način zadržavanja političke kontrole.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Tvrdnju da političko zapošljavanje i napredovanje potiskuju stručni kriterijum, podstiču povlađivanje i vremenom slabe sposobnost institucije.
- Ograničenje izvora
- Prati vrh državne uprave do 2021. i ne pokazuje da je svaki vršilac dužnosti nestručan ili politički poslušan.
Regionalni NVO monitoring javne uprave - Provereno 21.08.2026
WeBER 2.0 / European Policy Centre. 2023. Western Balkan PAR Monitor 2021/2022. Belgrade: European Policy Centre.
- Šta izvor beleži
- Za Srbiju beleži trajne jazove između formalne reforme i iskustva građana i službenika, naročito u zapošljavanju, transparentnosti i odgovornosti.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Tvrdnju da političko zapošljavanje i napredovanje potiskuju stručni kriterijum, podstiču povlađivanje i vremenom slabe sposobnost institucije.
- Ograničenje izvora
- Regionalna metodologija daje poređenje, ali ne objašnjava svaku ustanovu niti svaki loš rezultat političkim pritiskom.
Domaći NVO — kvalitativno izborno istraživanje - Provereno 21.08.2026
CRTA. 2022. Preliminarni izveštaj o izbornom nasilju i korupciji. Beograd: CRTA.
- Šta izvor beleži
- Izveštaj opisuje ponavljane obrasce nagrade i kazne prema zaposlenima na određeno, partijskim članovima, siromašnim i drugim zavisnim grupama.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Tvrdnju da političko zapošljavanje i napredovanje potiskuju stručni kriterijum, podstiču povlađivanje i vremenom slabe sposobnost institucije.
- Ograničenje izvora
- Namerni i „snowball“ uzorak nije reprezentativan i iskazi nisu isto što i pravosnažno utvrđene činjenice u svakom slučaju.
Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026
Cvejić, Slobodan. 2016. “On Inevitability of Political Clientelism in Contemporary Serbia.” Sociologija 58(2): 239–252. https://doi.org/10.2298/SOC1602239C
- Šta izvor beleži
- Rad opisuje klijentelističke mreže koje povezuju vrhove partija, privredu, javni sektor i birače u slabom institucionalnom okruženju.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Tvrdnju da političko zapošljavanje i napredovanje potiskuju stručni kriterijum, podstiču povlađivanje i vremenom slabe sposobnost institucije.
- Ograničenje izvora
- Zasniva se na kvalitativnim intervjuima i teorijskoj sintezi; ne meri učestalost svake prakse u celoj populaciji.
Nedostaje relevantan izvor? Pošaljite nam ga.
Predložite izvor ili prijavite grešku u ovom odgovoru →