SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLASIstraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVtokratija›Kako sistem menja državnu upravu i javne usluge
47
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kako država može efikasno da nadzire i kažnjava, a da istovremeno loše leči, obrazuje i štiti građane?

Pouzdanost zaključkaprilično potkrepljen, uz važne uslove
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju6
Period2012–2026

Državna sposobnost nije jedna jedina osobina. Vlast može mnogo ulagati u policiju, nadzor, poresku kontrolu i registre jer joj ti sistemi neposredno pomažu da vidi protivnike, prikupi novac i sprovede naređenje.

Zdravstvo, obrazovanje i socijalna zaštita, međutim, zahtevaju profesionalnu samostalnost, tačne loše vesti, saradnju mnogih ustanova i jednako postupanje prema velikom broju ljudi. Ako zaposleni kriju probleme da ne bi bili kažnjeni, takve službe teško uče i popravljaju se. Zato jaka prinuda može postojati uz slabu javnu uslugu. Loš bolnički ili školski rezultat ne dokazuje namernu političku odluku; potrebno je porediti novac, kadrove, ovlašćenja i sposobnost različitih delova države, kao i to koji se neuspeh priznaje, a koji prikriva.

Primer iz SrbijeProvereno povezivanje — 6 izvora; čeka saturation pass
6 povezanih izvora; Serbia evidence saturation pass još nije urađen

Država može biti veoma sposobna tamo gde je političkom vrhu prioritet — da prikupi podatke, izrekne kaznu, organizuje događaj ili sprovede centralnu odluku — a slaba tamo gde usluga traži stručnost, lokalno prilagođavanje i otvoreno priznanje greške. U Srbiji se to vidi u brzom uvođenju sistema Socijalne karte i širokoj administrativnoj kontroli, nasuprot problemima sa obrazloženjem odluka, žalbom i zaštitom najranjivijih.

Kako je nalaz razložen u matrici

01Utvrđena činjenica

A 11 dokumentuje posledice i netransparentnost Socijalne karte, a izveštaji o javnoj upravi beleže jaz između digitalizacije i stvarne odgovornosti, uključivanja građana i kvaliteta usluga. FemPlatz pokazuje jaz između velikih budžetskih konkursa i odsustva finansiranih usluga za žene u nasilju, dok ASTRA isti jaz pokazuje kroz zaštitu 11 migrantskih radnika na politički važnom gradilištu.

02Naše tumačenje

Kapacitet nije jedna stvar: sistem može ulagati u ono što pojačava pregled i kontrolu odozgo, a zanemariti profesionalnu autonomiju i povratnu informaciju koja bi poboljšala lečenje, školu ili socijalnu zaštitu.

03Pokazuje isti proces?

Delimično — primer dobro pokazuje neujednačen kapacitet, ali se kvalitet različitih javnih službi mora meriti odvojeno.

04Važna ograda ili drugo objašnjenje

Digitalni sistem nije po definiciji sredstvo represije i može smanjiti greške. Problem nastaje kada je kriterijum skriven, podatak netačan, a građanin nema objašnjenje, ljudsku proveru i delotvoran pravni lek.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Loša usluga ne dokazuje da ju je vlast namerno zapostavila radi nadzora i kažnjavanja. Treba uporediti novac, ljude, zadatke i rezultate različitih službi.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

razvoj i provera načina merenja

Hanson, J. K. i Sigman, R. (2021), „Leviathan’s Latent Dimensions: Measuring State Capacity for Comparative Political Research“, Journal of Politics 83(4): 1495–1510.

Doprinos ovom odgovoru
Hanson i Sigman daju gotovo direktan odgovor: državna sposobnost ima različite dimenzije. Sposobnost da država prinudi i kontroliše nije isto što i sposobnost njene administracije da osmisli politike, reguliše privredu i pruža javne usluge — pa snažan aparat sile ne dokazuje da je ostatak države jednako sposoban.
Otvori izvor ↗
A02

pregled više istraživanja

Pepinsky, T. B., Pierskalla, J. H. i Sacks, A. (2017), „Bureaucracy and Service Delivery“, Annual Review of Political Science 20: 249–268.

Doprinos ovom odgovoru
Pokazuje koliko pružanje zdravstvenih, obrazovnih i drugih usluga zavisi od onoga što se događa duboko u birokratiji — od organizacije, lokalnog konteksta i odnosa službenika sa građanima. To su sasvim drugačiji kapaciteti od sposobnosti države da nekoga pronađe, nadzire ili kazni.
Otvori izvor ↗
A03

pregled više istraživanja

Dahlström, C. i Lapuente, V. (2022), „Comparative Bureaucratic Politics“, Annual Review of Political Science 25: 43–63.

Doprinos ovom odgovoru
Dahlström i Lapuente pokazuju da način na koji je birokratija napravljena utiče na privredni razvoj, korupciju i kvalitet usluga. Politički veoma kontrolisan aparat zato ne mora biti i aparat koji je najbolje organizovan za profesionalno rešavanje problema građana.
Otvori izvor ↗
A04

objašnjenje kako sistem radi

Wallace, J. (2022), Seeking Truth and Hiding Facts: Information, Ideology, and Authoritarianism in China, Oxford University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Wallace na Kini pokazuje paradoks sistema koji veoma mnogo meri i nadzire sopstvenu državu: brojčani ciljevi pomažu vrhu da vidi i usmerava ogromnu administraciju, ali istovremeno podstiču niže nivoe da „igraju“ indikatore i proizvode podatke koji izgledaju bolje od stvarnosti. Država zato može imati mnogo informacija i kontrole, a ipak imati ozbiljne slepe tačke upravo tamo gde joj trebaju tačne loše vesti.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje više zemalja ili slučajeva

Greitens, S. C. (2016), Dictators and Their Secret Police: Coercive Institutions and State Violence, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Greitens pokazuje da se aparat prinude gradi prema posebnom političkom cilju — zaštiti režima od pobune i puča. Zato nije neobično da država uloži ogromnu organizacionu sposobnost u službe koje nadziru i kontrolišu ljude, a da tu sposobnost ne razvije u istom stepenu u školama, bolnicama ili socijalnim službama.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Domaći NVO — monitoring socijalnih prava - Provereno 21.08.2026

Inicijativa A 11. 2025. Evropska komisija ponovo usvojila komentare Inicijative A 11: sporan algoritam Socijalne karte i druga kršenja socijalnih prava. Beograd: A 11.

Šta izvor beleži
A 11 navodi da je skoro 60.000 ljudi izgubilo pomoć za tri godine i ukazuje na netransparentan algoritam, nedovoljna obrazloženja i slabu mogućnost delotvorne žalbe.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Tvrdnju da država može brzo izgraditi kapacitet za evidenciju i centralnu odluku, a ostati slaba u obrazloženju, žalbi i usluzi prilagođenoj građaninu.
Ograničenje izvora
Organizacija zastupa socijalna prava i objava sažima njene nalaze i komentare Evropske komisije; broj i uzročnost treba proveravati i kroz zvanične administrativne podatke.
Otvori izvor ↗
S02

Regionalni NVO monitoring javne uprave - Provereno 21.08.2026

WeBER 2.0 / European Policy Centre. 2023. Western Balkan PAR Monitor 2021/2022. Belgrade: European Policy Centre.

Šta izvor beleži
Za Srbiju beleži trajne jazove između formalne reforme i iskustva građana i službenika, naročito u zapošljavanju, transparentnosti i odgovornosti.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Tvrdnju da država može brzo izgraditi kapacitet za evidenciju i centralnu odluku, a ostati slaba u obrazloženju, žalbi i usluzi prilagođenoj građaninu.
Ograničenje izvora
Regionalna metodologija daje poređenje, ali ne objašnjava svaku ustanovu niti svaki loš rezultat političkim pritiskom.
Otvori izvor ↗
S03

Zvanični međunarodni monitoring - Provereno 21.08.2026

European Commission. 2025. Serbia 2025 Report. Commission Staff Working Document. Brussels: European Commission.

Šta izvor beleži
Izveštaj beleži slabe izborne uslove, ograničen parlamentarni nadzor, snažan politički pritisak na pravosuđe i zabrinutost da predsednik u praksi usmerava odlučivanje mimo ustavne zamisli.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Tvrdnju da država može brzo izgraditi kapacitet za evidenciju i centralnu odluku, a ostati slaba u obrazloženju, žalbi i usluzi prilagođenoj građaninu.
Ograničenje izvora
Izveštaj je vezan za proces pristupanja EU i opisuje određeni period; ne predstavlja naučnu uzročnu studiju niti jedinstvenu ocenu tipa režima.
Otvori izvor ↗
S04

Pravna studija zemlje - Provereno 21.08.2026

Krstić, Ivana, i Marko Davinić. 2021. “Serbia: Legal Response to Covid-19.” U: The Oxford Compendium of National Legal Responses to Covid-19. Oxford University Press. https://doi.org/10.1093/law-occ19/law-occ19-e7

Šta izvor beleži
Studija pokazuje kako su se hitne odluke u Srbiji donosile uz slabu parlamentarnu ulogu i više spornih pitanja zakonitosti i proporcionalnosti.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Tvrdnju da država može brzo izgraditi kapacitet za evidenciju i centralnu odluku, a ostati slaba u obrazloženju, žalbi i usluzi prilagođenoj građaninu.
Ograničenje izvora
Pravna analiza ocenjuje norme i postupke, ali ne meri sama njihove društvene i političke posledice.
Otvori izvor ↗
S05

Domaći NVO — analiza javnog finansiranja - Provereno 21.08.2026

FemPlatz. 2024. Analiza javnih konkursa za podršku projektima udruženja usmerenih na promociju, zaštitu i unapređenje rodne ravnopravnosti i sprečavanje nasilja prema ženama objavljenih tokom 2023. Pančevo: FemPlatz.

Šta izvor beleži
Poredi sposobnost države da sprovede i isplati velike konkurse sa odsustvom finansiranih specijalizovanih usluga za žene u situaciji nasilja.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje jaz između administrativne sposobnosti raspodele novca i sposobnosti da se obezbedi zaštita ranjivih građanki.
Ograničenje izvora
Desk analiza i četiri intervjua precizno proveravaju izabrane konkurse, ali ne dokazuju da je svako finansirano udruženje GONGO niti da je svaka loša odluka politički motivisana.
Otvori izvor ↗
S06

Domaći NVO — dokumentovana studija slučaja - Provereno 21.08.2026

ASTRA. 2024. Neispričana priča 11 radnika žrtava trgovine ljudima u Srbiji. Beograd: ASTRA.

Šta izvor beleži
Poredi sposobnost države da podrži veliki investicioni projekat sa reakcijom ili izostankom reakcije kada se pojave ozbiljne povrede prava migrantskih radnika.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje jaz između kapaciteta države za projekat i kapaciteta da zaštiti ranjive ljude u njegovoj senci.
Ograničenje izvora
Reč je o jednom slučaju prikupljenom u kratkom roku pre odlaska radnika; on pokazuje kako privilegovan položaj investitora može izgledati, ali sam ne dokazuje opštu državnu politiku prema svim investitorima.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →