SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLASIstraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVtokratija›Kako prepoznajemo autoritarnu vlast i koje vrste postoje
05
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Da li je važno da li je vlast nastala pučem, ratom, revolucijom ili postepenim slabljenjem demokratije?

Pouzdanost zaključkaprilično potkrepljen, uz važne uslove
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju21
Period2012–2026, uz nasleđe 1990-ih i tranzicije posle 2000.

Da, jer način na koji je vlast nastala obično određuje njene prve oslonce, strahove i pravila.

Vlast nastala vojnim pučem mora da rešava odnos sa oficirima koji su je doveli na vlast; revolucionarna vlast često se oslanja na partiju i organizacije stvorene tokom borbe; vlast nastala u ratu može dugo opravdavati koncentraciju moći bezbednosnom pretnjom. Kada demokratija slabi postepeno, izabrani lideri češće koriste postojeće zakone, izbore i institucije da bi ih iznutra promenili u svoju korist. To poreklo utiče i na to ko može da smeni vođu i kakva će kriza biti najopasnija. Ipak, početak nije sudbina: rat, privreda, smena generacija ili novi vođa mogu kasnije preoblikovati ceo sistem.

Primer iz SrbijeProvereno — 21 izvora; 17 proizvođača
21 povezanih izvora; 17 grupa proizvođača dokaza; domaći NVO/istraživački proizvođači: 7

Višegodišnji izveštaji o Srbiji ne pokazuju jedan trenutak u kojem je demokratski sistem odjednom ukinut. Oni beleže postepeno produbljivanje medijske neravnoteže, koncentraciju političke moći, slabljenje parlamentarnog i institucionalnog nadzora i sve nepovoljnije uslove za kritičke medije i organizacije. Izbori, zakoni i institucije ostali su na mestu, ali su tokom vremena postajali sve manje sposobni da ograniče vlast i omoguće ravnopravnu političku promenu.

Kako je nalaz razložen u matrici

01Utvrđena činjenica

CRTA-in pregled deset godina izbornog posmatranja beleži da ključni problemi nisu rešeni i da su se mnogi produbili. Studija o političkoj kontroli pravosuđa, tužilaštva i policije dokumentuje mehanizme već do 2018, BCBP ih prati u bezbednosnom sektoru 2019–2024, dok Otvoreni parlament, prEUgovor i Građanske inicijative beleže njihovo dalje razvijanje u parlamentu, reformama i građanskom prostoru 2024–2025.

02Naše tumačenje

Ovakva vremenska linija odgovara postepenom slabljenju demokratije: vlast je osvojena izborima, a institucije nisu ukinute jednim potezom, već su se njihove kontrolne funkcije menjale kroz niz zakona, imenovanja, procedura, resursa i neformalnih praksi.

03Pokazuje isti proces?

Da — domaći izvori daju više vremenskih tačaka postepene erozije

04Važna ograda ili drugo objašnjenje

Kontinuitet ne znači da je svaki period bio isti niti da jedan uzrok objašnjava sve promene. Ratno nasleđe, tranzicione slabosti, partijski sistem, evropske integracije, privreda i spoljnopolitički podsticaji ostaju deo objašnjenja.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Poreklo nije sudbina. Rat, privreda, novi vođa i spoljna podrška mogu kasnije potpuno promeniti početni način vladanja.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

pregled više istraživanja

Geddes, B., Wright, J. i Frantz, E. (2018), How Dictatorships Work, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Geddes, Wright i Frantz pokazuju da način na koji diktatura nastane ostavlja dug organizacioni trag: ko je u početku držao moć i kako je režim organizovan utiče na kasniju raspodelu vlasti, personalizaciju i način pada.
Otvori izvor ↗
A02

poređenje više zemalja ili slučajeva

Brownlee, J. (2007), Authoritarianism in an Age of Democratization, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Brownlee pokazuje da istorijski izgrađena partijska organizacija i kohezija elita mogu autoritarnom režimu dati mnogo veću otpornost na političke krize. Početna institucionalna struktura zato utiče na ono što režim kasnije može da izdrži.
Otvori izvor ↗
A03

pregled više istraživanja

Bermeo, N. (2016), „On Democratic Backsliding“, Journal of Democracy 27(1): 5–19.

Doprinos ovom odgovoru
Bermeo pokazuje da savremena autokratizacija često ne počinje pučem, već postepenim širenjem izvršne vlasti i strateškim menjanjem izbornih uslova. Način nastanka današnjeg autoritarizma zato može biti sasvim drugačiji od klasične vojne diktature.
Otvori izvor ↗
A04

pregled više istraživanja

Haggard, S. i Kaufman, R. R. (2021), Backsliding: Democratic Regress in the Contemporary World, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Haggard i Kaufman pokazuju kako izabrane vlasti mogu postepeno da urušavaju demokratiju kroz polarizaciju, preuređenje partijskog sistema i slabljenje ograničenja. Put kojim sistem ulazi u autokratizaciju utiče i na aktere i institucije koji ostaju sposobni da mu se suprotstave.
Otvori izvor ↗
A05

pregled više istraživanja

Meng, A., Paine, J. i Powell, R. (2023), „Authoritarian Power Sharing“, Annual Review of Political Science 26: 153–173.

Doprinos ovom odgovoru
Meng, Paine i Powell pokazuju da sposobnost osnivačke koalicije da prinudi vođu da poštuje dogovor utiče na to koliko će podela moći kasnije biti stvarna. Poreklo režima zato određuje i kakve pretnje vođa očekuje od svojih saradnika.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Castaldo, Antonino. 2020. “Back to Competitive Authoritarianism? Democratic Backsliding in Vučić’s Serbia.” Europe-Asia Studies 72(10): 1617–1638. https://doi.org/10.1080/09668136.2020.1817860

Šta izvor beleži
Promenu tipa režima u Srbiji pomoću V-Dem pokazatelja i više desetina kriterijuma kompetitivnog autoritarizma.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Castaldo srpski slučaj opisuje kao dvostruki prelaz ka demokratiji i nazad i vezuje novo nazadovanje za izabrane lidere, što ga jasno razlikuje od puča.
Ograničenje izvora
Rad ne tvrdi da je izborna pobeda jedini uzrok niti da su ranija nasleđa nevažna.
Otvori izvor ↗
S02

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Bieber, Florian. 2018. “Patterns of Competitive Authoritarianism in the Western Balkans.” East European Politics 34(3): 337–354. https://doi.org/10.1080/21599165.2018.1490272

Šta izvor beleži
Poređenje starih i novih obrazaca kompetitivnog autoritarizma na Zapadnom Balkanu, uključujući Srbiju.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Bieber pokazuje kako su se autoritarne prakse vratile posle perioda demokratizacije oslanjajući se na nereformisane slabe institucije i oslabljene spoljne podsticaje.
Ograničenje izvora
Regionalni rad ne određuje jedan datum kada je Srbija promenila tip režima.
Otvori izvor ↗
S03

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Milačić, Filip. 2025. “Democratic Backsliding Through Legislative Capture in Serbia: A One-Man Show.” The ANNALS of the American Academy of Political and Social Science 712(1): 47–60. https://doi.org/10.1177/00027162251316346

Šta izvor beleži
Kako kontrola parlamenta i njegovih ovlašćenja za imenovanja prenosi moć sa vođe na širi institucionalni sistem.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Milačić prati postepeno nazadovanje od izborne promene 2012. kroz kontrolu parlamenta i imenovanja, pa pokazuje kako se demokratija može slabiti iznutra.
Ograničenje izvora
Objašnjenje je snažno usmereno na vođu i zakonodavno preuzimanje.
Otvori izvor ↗
S04

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Jovanović, Milan. 2022. “Presidentialization of Parliamentarism in Serbia – Causes and Consequences.” Politeja 19(1/76): 345–363. https://doi.org/10.12797/Politeja.19.2022.76.17

Šta izvor beleži
Zašto parlamentarni ustavni model u praksi dobija snažne predsedničke osobine.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Studija prezidencijalizacije pokazuje da se raspodela moći može menjati u praksi dok formalni parlamentarni ustav ostaje na snazi.
Ograničenje izvora
Prezidencijalizacija nije sama po sebi dovoljan dokaz da je režim autoritaran.
Otvori izvor ↗
S05

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Kakarnias, Theofanis. 2025. “Decoding Serbia’s Democratic Backsliding: EU Conditionality Meets Domestic Realities.” European Political Science 24(3): 293–312. https://doi.org/10.1057/s41304-025-00518-8

Šta izvor beleži
Kako se domaći faktori i oslabljena verodostojnost evropske uslovljenosti spajaju u objašnjenju demokratskog nazadovanja.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Kakarnias objašnjava kako su domaći interesi i neizvesna evropska uslovljenost oblikovali put nazadovanja, pa pokazuje zašto poreklo vlasti nije jedini važan faktor.
Ograničenje izvora
Rad je usmeren na evropske integracije i ne obuhvata sve unutrašnje mehanizme vlasti.
Otvori izvor ↗
S06

Međunarodna naučna baza i izveštaj - Provereno 21.08.2026

Nord, Marina, David Altman, Tiago Fernandes, Ana Good God, i Staffan I. Lindberg. 2026. Democracy Report 2026: Unraveling the Democratic Era? University of Gothenburg: V-Dem Institute, dataset v16.

Šta izvor beleži
Više stotina pokazatelja izbora, sloboda, vladavine prava i ograničenja izvršne vlasti kroz vreme.
Koju tvrdnju potkrepljuje
V-Dem vremenska serija Srbiju posmatra kao tekuću epizodu autokratizacije, što je metodološki drugačije od jednokratnog događaja poput vojnog puča.
Ograničenje izvora
Podaci utvrđuju smer i obim promene, ali sami ne dokazuju tačan uzročni lanac.
Otvori izvor ↗
S07

Nezavisni godišnji monitoring - Provereno 21.08.2026

Burazer, Nikola. 2024. Serbia: Nations in Transit 2024 Country Report. Washington, DC: Freedom House.

Šta izvor beleži
Sedam oblasti demokratije, uključujući izbore, medije, lokalnu vlast, pravosuđe, korupciju i civilno društvo.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Godišnje ocene Nations in Transit beleže postepeni pad kroz više uzastopnih ciklusa i oblasti, što podržava opis erozije, a ne naglog ukidanja demokratije.
Ograničenje izvora
Serija zavisi od stabilnosti metodologije i stručnih procena po godinama.
Otvori izvor ↗
S08

Zvanični međunarodni monitoring - Provereno 21.08.2026

European Commission. 2025. Serbia 2025 Report. Commission Staff Working Document. Brussels: European Commission.

Šta izvor beleži
Funkcionisanje demokratskih institucija, izbore, parlament, upravu, pravosuđe, korupciju, medije i civilno društvo.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Evropska komisija pokazuje da ustav, parlament, izbori i sudovi formalno postoje dok se njihova autonomija i delotvornost postepeno smanjuju, što je tipičan trag erozije iznutra.
Ograničenje izvora
Izveštaj je snimak jednog perioda i ne daje potpunu istoriju početka procesa.
Otvori izvor ↗
S09

Domaći NVO — izborni monitoring - Provereno 21.08.2026

CRTA. 2024. Final Election Observation Report – 2023. Beograd: CRTA Election Observation Mission.

Šta izvor beleži
Daje detaljnu sliku kasnije faze izbornog nazadovanja posle više prethodnih izbornih ciklusa.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ovaj izveštaj pokazuje kako izgleda zrela faza postepene erozije: izbori se i dalje održavaju, ali se raniji problemi spajaju sa novim oblicima institucionalne zloupotrebe.
Ograničenje izvora
Jedan ciklus ne pokazuje sam početak i sve korake procesa, pa mora da se čita uz starije izveštaje.
Otvori izvor ↗
S10

Domaći NVO — parlamentarni monitoring - Provereno 21.08.2026

Otvoreni parlament. 2025. Godišnji izveštaj o radu XIV saziva Narodne skupštine, februar 2024 – april 2025. Beograd: CRTA.

Šta izvor beleži
Dokumentuje kasniju fazu slabljenja parlamentarnog nadzora bez formalnog ukidanja skupštine.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ovaj izveštaj pokazuje zašto je poreklo važno: kod postepene erozije ustanova ostaje na mestu, ali se njena stvarna funkcija menja kroz niz procedura i praksi.
Ograničenje izvora
Ne prati ceo period od 2012. i ne može sam utvrditi kada je promena postala autoritarna.
Otvori izvor ↗
S11

Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Đokić, Katarina, Saša Đorđević, Marija Ignjatijević, Jelena Pejić Nikić i Predrag Petrović. 2020. Security Sector Capture in Serbia – An Early Study. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Dokumentuje mehanizme zarobljavanja bezbednosnog sektora već 2019–2020, između ranijih izbora i novijih faza nazadovanja.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ova studija daje važnu srednju tačku u vremenskoj liniji i pokazuje da promena nije nastala jednim pučem, već postepenim slabljenjem nadzora i profesionalnih granica.
Ograničenje izvora
Rana sektorska studija nije potpuna vremenska istorija režima.
Otvori izvor ↗
S12

Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Pejić Nikić, Jelena, i Predrag Petrović. 2024. How to Unbind the State Capture in Serbia? Towards Security Institutions and Foreign Policy in the Service of Citizens. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku. https://doi.org/10.55042/ZHSW9821

Šta izvor beleži
Povezuje ranije nalaze o zarobljavanju sa stanjem i reformskim potrebama do 2024.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ovaj rad pomaže da se vidi kako se jednom uspostavljene institucionalne veze održavaju i zašto njihovo razvezivanje zahteva drugačiji put od rušenja vlasti nastale vojnim pučem.
Ograničenje izvora
Usmerenost na bezbednost i preporuke ne daje potpunu istoriju svih političkih promena od 2012.
Otvori izvor ↗
S13

Domaća NVO koalicija — polugodišnji monitoring - Provereno 21.08.2026

Koalicija prEUgovor. 2025. Alarm Report on Progress of Serbia in Cluster 1 – May 2025. Beograd: prEUgovor.

Šta izvor beleži
Beleži nastavak i produbljivanje obrazaca u periodu 2024–2025, uključujući kontinuitet pristupa posle promene vlade.
Koju tvrdnju potkrepljuje
prEUgovor daje savremenu tačku u dužem nizu i pokazuje da postepena erozija traje kroz formalne reformske procese, promene kabineta i postojeće ustavne institucije.
Ograničenje izvora
Polugodišnji presek ne objašnjava sam sve ranije uzroke niti početak procesa.
Otvori izvor ↗
S14

Domaći NVO — monitoring građanskog prostora - Provereno 21.08.2026

Građanske inicijative. 2025. Udruženja građana — sužavanje prostora za delovanje 2024. Beograd: Građanske inicijative.

Šta izvor beleži
Dokumentuje intenziviranje pritisaka na građanski prostor tokom 2024. kao deo trenda koji se prati prethodnih godina.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ovaj izveštaj pokazuje kako postepena erozija postaje vidljiva u svakodnevici: menjaju se broj, vrsta i intenzitet pritisaka, iako formalna prava ostaju zapisana u zakonima.
Ograničenje izvora
Registrovani slučajevi ne predstavljaju kompletnu vremensku seriju cele demokratije niti sve građane.
Otvori izvor ↗
S15

Domaće NVO i istraživački medij — studija slučajeva - Provereno 21.08.2026

Cvijić, Srđan. 2018. When Law Doesn’t Rule: State Capture of the Judiciary, Prosecution, Police in Serbia. Open Society European Policy Institute, Transparentnost Srbija i CINS.

Šta izvor beleži
Pokazuje da su mehanizmi političkog uticaja na pravosuđe, tužilaštvo i policiju bili dokumentovani već do 2018.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ova studija je važna vremenska tačka jer pokazuje da problemi nisu nastali preko noći u najnovijoj krizi, već su se institucionalni mehanizmi mogli pratiti godinama ranije.
Ograničenje izvora
Stariji slučajevi ne dokazuju neprekinut kontinuitet bez novijih izvora.
Otvori izvor ↗
S16

Domaći NVO — desetogodišnja monitoring sinteza - Provereno 21.08.2026

CRTA. 2026. A Decade of Election Observation: Is Everything the Same, Worse, or Better? Beograd: CRTA.

Šta izvor beleži
Sažima deset izbornih godina i navodi da se isti problemi nisu rešavali, već su se mnogi produbljivali.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ova desetogodišnja sinteza najdirektnije pokazuje zašto je Srbija primer postepenog slabljenja demokratije, a ne vlasti nastale jednim nasilnim prekidom ustavnog poretka.
Ograničenje izvora
Retrospektivni tekst je sinteza organizacije i mora se proveravati preko njenih punih izveštaja po ciklusima.
Otvori izvor ↗
S17

Međunarodni longitudinalni demokratski indeks - Pregledana zvanična stranica, metodološki okvir i Serbia profil

International IDEA. 2025. Serbia — The Global State of Democracy (GSoD) Democracy Tracker. Poslednje ažuriranje: septembar 2025.

Šta izvor beleži
Dokumentuje značajne padove u više demokratskih dimenzija između 2019. i 2024, bez formalnog ukidanja poretka.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Direktno podržava tvrdnju o postepenom slabljenju, a ne o jednom osnivačkom događaju poput puča.
Ograničenje izvora
Vremenski pad ne otkriva sam tačan trenutak ili jedini uzrok promene.
Otvori izvor ↗
S18

Nezavisni međunarodni monitoring medijskog pluralizma - Pregledana zvanična zemaljska stranica i dostupni puni izveštaj

Centre for Media Pluralism and Media Freedom (CMPF), European University Institute. 2026. Media Pluralism Monitor 2026: Serbia.

Šta izvor beleži
Za 2025. beleži oštro pogoršanje medijskog okruženja, pritiske, političku kontrolu i institucionalne probleme, uz formalne medijske zakone.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje kako se raniji postepeni trend može nastaviti i ubrzati u kriznom periodu bez formalne promene režima.
Ograničenje izvora
Jedna godina medijskog monitoringa nije kompletna istorija političkog razvoja.
Otvori izvor ↗
S19

Domaće novinarsko udruženje — monitoring napada - Provereno 21.08.2026

Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). 2026. NUNS retrospektiva 2025: godina u kojoj je pritisak postao sistem. Beograd: NUNS.

Šta izvor beleži
Godišnja evidencija NUNS-a za 2025. pokazuje veliki broj fizičkih, pravnih, ekonomskih i digitalnih pritisaka na novinare.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dopunjuje dugoročne indekse konkretnim signalom da se postepeni proces u kriznoj godini vidi kroz svakodnevne oblike pritiska.
Ograničenje izvora
Registar zavisi od prijavljenih slučajeva i ne meri iskustvo svakog novinara.
Otvori izvor ↗
S20

Domaći NVO — analiza političke krize - Provereno 21.08.2026

Belgrade Centre for Security Policy. 2025. Political and Institutional Crisis in Serbia: Possible Scenarios. Belgrade: BCSP.

Šta izvor beleži
Analizira političku i institucionalnu krizu, masovnu mobilizaciju, represiju i moguće scenarije bez tvrdnje da je ishod unapred određen.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pomaže da se poreklo i kasnija evolucija razdvoje: postepeno oslabljen sistem može ući u krizu i menjati se bez puča ili formalnog prekida.
Ograničenje izvora
Scenario analiza je vremenski osetljiva i ne predviđa budućnost.
Otvori izvor ↗
S21

Domaća medijska mreža — lokalno anketno i terensko istraživanje - Pregledan puni izveštaj i metodologija

Cvejić, Bojan, i ANEM. 2026. Indikatori stanja lokalnih medija u Srbiji za 2025. godinu: studija slučaja osam gradova i opština i jednog regiona.

Šta izvor beleži
Poređenjem istih lokalnih indikatora nalazi pad ukupne ocene sa 2,53 u 2024. na 2,23 u 2025.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dodaje kratak lokalni vremenski niz koji pokazuje promenu korak po korak umesto jednog nacionalnog događaja.
Ograničenje izvora
Dve godine i nereprezentativni uzorak ne dokazuju početak ili celokupnu putanju režima.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →