SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLASIstraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVtokratija›Kako demokratija nestaje korak po korak
06
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kako demokratija može nestati iako ustav i izbori formalno i dalje postoje?

Pouzdanost zaključkadobro potkrepljen
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju19
Period2012–2026

Demokratija može da nestane bez dana u kojem je zvanično ukinuta. Vlast može zadržati ustav, izbore, sudove i skupštinu, a zatim ih menjati tako da sve slabije ograničavaju one koji vladaju.

To se radi kroz neravnopravne izborne uslove, politički uticaj na sudove i tužilaštvo, pritisak na medije, zloupotrebu državnih resursa i zakone koji se strože primenjuju na protivnike nego na saveznike. Građani i dalje glasaju, ali opozicija sve teže može da se organizuje, dopre do birača, zaštiti glasove i zaista preuzme vlast. Zato formalno postojanje demokratskih ustanova nije dovoljno; presudno je da li one stvaraju stvarnu mogućnost kontrole, odgovornosti i mirne smene vlasti.

Primer iz SrbijeProvereno — 19 izvora; 18 proizvođača
19 povezanih izvora; 18 grupa proizvođača dokaza; domaći NVO/istraživački proizvođači: 4

Srbija i dalje ima Ustav, višestranačke izbore, sudove, skupštinu i nezavisna tela. Ipak, višegodišnji domaći i međunarodni monitoring beleži da vlast ulazi u izbornu utakmicu sa velikom medijskom i resursnom prednošću, da je skupštinski nadzor slab, a da institucije koje treba da kontrolišu vlast često ne obezbeđuju delotvornu odgovornost. Zato srpski primer pokazuje kako demokratske ustanove mogu ostati vidljive, dok im se postepeno prazni sposobnost da ograniče i smene vlast.

Kako je nalaz razložen u matrici

01Utvrđena činjenica

ODIHR je 2023. zabeležio stvaran izbor političkih alternativa, ali i odlučujuću prednost vlasti, pritiske i zloupotrebu javnih resursa; domaći monitoring parlamenta, medija i bezbednosnog sektora nalazi sličan jaz između formalne ustanove i njene kontrolne funkcije.

02Naše tumačenje

Nije presudno samo da ustanova postoji, već da opozicija može ravnopravno da se takmiči, da sud i tužilaštvo mogu postupati protiv moćnih i da skupština i nezavisna tela mogu naterati izvršnu vlast da odgovara.

03Pokazuje isti proces?

Da — formalne institucije opstaju, ali više izvora beleži slabljenje njihove stvarne kontrolne moći.

04Važna ograda ili drugo objašnjenje

Srbija nije zatvorena diktatura: opozicija, kritički mediji, protesti i sudske odluke i dalje postoje. Tvrdnja je zato o postepenom autoritarnom nazadovanju i neravnopravnosti, ne o potpunom nestanku svih demokratskih prostora.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Međunarodne ocene dobro pokazuju opšti smer, ali se razlikuju i ponekad kasne za događajima. Zato treba koristiti više izvora i konkretne činjenice.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

pregled više istraživanja

Bermeo, N. (2016), „On Democratic Backsliding“, Journal of Democracy 27(1): 5–19.

Doprinos ovom odgovoru
Bermeo pokazuje da demokratija danas često nestaje postepeno: izvršna vlast širi sopstvena ovlašćenja i menja izborna pravila kroz formalno legalne korake, dok institucije i izbori još postoje.
Otvori izvor ↗
A02

podaci iz velikog broja zemalja

Lührmann, A. i Lindberg, S. I. (2019), „A Third Wave of Autocratization Is Here: What Is New About It?“, Democratization 26(7): 1095–1113.

Doprinos ovom odgovoru
Lührmann i Lindberg pokazuju da savremeni talas autokratizacije uglavnom prolazi kroz postepene gubitke demokratskih kvaliteta pod izabranim vlastima, uz zadržavanje izborne fasade.
Otvori izvor ↗
A03

pregled više istraživanja

Waldner, D. i Lust, E. (2018), „Unwelcome Change: Coming to Terms with Democratic Backsliding“, Annual Review of Political Science 21: 93–113.

Doprinos ovom odgovoru
Waldner i Lust tretiraju demokratsko nazadovanje kao promenu unutar postojećeg režima, a ne kao jedan trenutak prelaska. Zato se demokratija može ozbiljno istanjiti pre nego što je očigledno da je tip režima promenjen.
Otvori izvor ↗
A04

pregled više istraživanja

Haggard, S. i Kaufman, R. R. (2021), Backsliding: Democratic Regress in the Contemporary World, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Haggard i Kaufman pokazuju kako se ograničenja izvršne vlasti, prava i integritet političke konkurencije mogu postepeno urušavati kroz niz poteza izabrane vlasti, bez formalnog ukidanja ustava ili izbora.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje različitih kombinacija uslova

Maerz, S. F. (2020), „The Many Faces of Authoritarian Persistence“, Government and Opposition 55(1): 64–87.

Doprinos ovom odgovoru
Maerz je ovde posredniji izvor: pokazuje da postojeće autokratije mogu opstajati kroz različite kombinacije represije, kooptacije i legitimizacije, ali ne proučava neposredno prelazak iz demokratije u autokratiju.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Castaldo, Antonino. 2020. “Back to Competitive Authoritarianism? Democratic Backsliding in Vučić’s Serbia.” Europe-Asia Studies 72(10): 1617–1638. https://doi.org/10.1080/09668136.2020.1817860

Šta izvor beleži
Autor zaključuje da se Srbija pod Vučićem vratila u kompetitivni autoritarizam kroz postepenu, a ne naglu promenu režima.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Rad prati postepenu promenu tipa režima i pokazuje da formalne demokratske ustanove mogu opstati dok njihova stvarna funkcija slabi.
Ograničenje izvora
Klasifikacija zavisi od izabranih pragova i podaci najvećim delom prethode izborima 2020–2025.
Otvori izvor ↗
S02

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Milačić, Filip. 2025. “Democratic Backsliding Through Legislative Capture in Serbia: A One-Man Show.” The ANNALS of the American Academy of Political and Social Science 712(1): 47–60. https://doi.org/10.1177/00027162251316346

Šta izvor beleži
Rad tvrdi da je kontrola parlamenta omogućila dalje preuzimanje nezavisnih ustanova i kontinuirano demokratsko nazadovanje od 2012.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Analiza zakonodavnog preuzimanja pokazuje kako kontrola parlamenta prenosi političku dominaciju na druga tela.
Ograničenje izvora
Naglasak na ulozi jednog lidera može potisnuti druge aktere, nasleđene slabosti i spoljne podsticaje.
Otvori izvor ↗
S03

Zvanični izborni monitoring - Provereno 21.08.2026

OSCE/ODIHR. 2024. Republic of Serbia: Early Parliamentary Elections, 17 December 2023 — Election Observation Mission Final Report. Warsaw: OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights.

Šta izvor beleži
Posmatračka misija je zabeležila stvaran izbor političkih alternativa, ali i odlučujuće učešće predsednika, sistemske prednosti vlasti, medijsku pristrasnost, pritiske i zloupotrebu javnih resursa.
Koju tvrdnju potkrepljuje
ODIHR potvrđuje i postojanje političkih alternativa i duboku neravnopravnost uslova na izborima 2023.
Ograničenje izvora
Dokazuje kvalitet jednog izbornog procesa, a ne samostalno celokupan tip režima niti sve događaje posle februara 2024.
Otvori izvor ↗
S04

Domaći NVO — parlamentarni monitoring - Provereno 21.08.2026

Otvoreni parlament. 2025. Godišnji izveštaj o radu XIV saziva Narodne skupštine, februar 2024 – april 2025. Beograd: CRTA.

Šta izvor beleži
Izveštaj opisuje skupštinu pod dominantnim uticajem izvršne vlasti, sa minimalnom upotrebom mehanizama nadzora, sistematskim ignorisanjem opozicionih inicijativa i zloupotrebom procedura.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Parlamentarni monitoring beleži slabu kontrolu izvršne vlasti i procedure koje sužavaju stvarnu raspravu.
Ograničenje izvora
Obuhvata jedan saziv i jednu instituciju, pa ne može sam da objasni celokupan sistem niti da utvrdi motive svakog poslanika i službenika.
Otvori izvor ↗
S05

Međunarodna naučna baza i izveštaj - Provereno 21.08.2026

Nord, Marina, David Altman, Tiago Fernandes, Ana Good God, i Staffan I. Lindberg. 2026. Democracy Report 2026: Unraveling the Democratic Era? University of Gothenburg: V-Dem Institute, dataset v16.

Šta izvor beleži
V-Dem kroz vremensku seriju meri izbore, političke slobode, vladavinu prava i ograničenja izvršne vlasti i Srbiju 2025. svrstava u izbornu autokratiju u tekućoj epizodi autokratizacije.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dugoročni pad na više pokazatelja potkrepljuje tvrdnju da formalni izbori i ustanove mogu opstati dok njihova sposobnost da ograniče vlast slabi.
Ograničenje izvora
Pokazatelji se zasnivaju na ekspertskim procenama i pragovima; ne dokazuju sami svaki pojedinačni događaj niti tačan trenutak promene režima.
Otvori izvor ↗
S06

Međunarodni ekspertski izveštaj - Provereno 21.08.2026

Bertelsmann Stiftung. 2026. BTI 2026 Serbia Country Report. Gütersloh: Bertelsmann Stiftung.

Šta izvor beleži
BTI 2026 istovremeno razmatra izbore, vladavinu prava, parlament, pravosuđe, upravljanje i političku integraciju i Srbiju ocenjuje kao umerenu autokratiju.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Nalaz da formalne ustanove postoje uz praktičnu dominaciju predsednika i SNS-a podržava razliku između postojanja institucije i njene stvarne kontrolne moći.
Ograničenje izvora
Reč je o periodičnoj ekspertskoj proceni sa sopstvenom metodologijom, a ne o recenziranoj studiji koja izoluje jedan uzrok.
Otvori izvor ↗
S07

Zvanični međunarodni monitoring - Provereno 21.08.2026

European Commission. 2025. Serbia 2025 Report. Commission Staff Working Document. Brussels: European Commission.

Šta izvor beleži
Evropska komisija za isti period beleži slabe izborne uslove, ograničen parlamentarni nadzor, politički pritisak na pravosuđe i probleme u medijima i civilnom društvu.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Sektorski nalazi pokazuju da se jaz između formalnih pravila i delotvorne kontrole ne pojavljuje samo u jednoj instituciji.
Ograničenje izvora
Izveštaj je deo procesa pristupanja EU i opisuje stanje po sektorima; ne daje jedinstvenu naučnu klasifikaciju režima.
Otvori izvor ↗
S08

Nezavisni godišnji monitoring - Provereno 21.08.2026

Burazer, Nikola. 2024. Serbia: Nations in Transit 2024 Country Report. Washington, DC: Freedom House.

Šta izvor beleži
Nations in Transit istom metodologijom kroz vreme prati izbore, medije, lokalnu vlast, pravosuđe, korupciju i civilno društvo i beleži pad u više oblasti.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Višegodišnji paralelni pad po oblastima potvrđuje da se ne radi samo o jednoj lošoj odluci ili jednom izbornom ciklusu.
Ograničenje izvora
Ekspertski skorovi pokazuju trend, ali pojedinačnu tvrdnju treba proveravati sektorskim ili primarnim izvorom.
Otvori izvor ↗
S09

Domaća NVO koalicija — polugodišnji monitoring - Provereno 21.08.2026

Koalicija prEUgovor. 2025. Alarm Report on Progress of Serbia in Cluster 1 – May 2025. Beograd: prEUgovor.

Šta izvor beleži
Koalicija prEUgovor dokumentuje koncentraciju moći, institucionalne zloupotrebe, pritiske na pravosuđe, kontrolu medija i izostanak reformi u više oblasti Klastera 1.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Domaći višesektorski monitoring potkrepljuje tvrdnju da formalne ustanove mogu ostati na mestu dok odgovornost i podela vlasti slabe u praksi.
Ograničenje izvora
To je zagovarački polugodišnji monitoring koalicije; svaku tvrdnju treba čitati uz dokumente i sektorske primere na koje se poziva.
Otvori izvor ↗
S10

Domaći NVO — godišnji monitoring ljudskih prava - Provereno 21.08.2026

Beogradski centar za ljudska prava. 2026. Human Rights in Serbia 2025. Urednik Dušan Pokuševski. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.

Šta izvor beleži
Beogradski centar za ljudska prava prati pravni okvir i primenu prava tokom 2025. i dokumentuje pritiske na pravosuđe, proteste, novinare i civilno društvo.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Izveštaj pokazuje razliku između formalno garantovanih prava i delotvorne zaštite kada su građani, mediji i institucije pod pritiskom.
Ograničenje izvora
Izveštaj prati prava i institucionalno postupanje, a ne određuje tip režima; deo podataka preuzima od organa i drugih sektorskih organizacija.
Otvori izvor ↗
S11

Međunarodni longitudinalni demokratski indeks - Pregledana zvanična stranica, metodološki okvir i Serbia profil

International IDEA. 2025. Serbia — The Global State of Democracy (GSoD) Democracy Tracker. Poslednje ažuriranje: septembar 2025.

Šta izvor beleži
Pokazuje da Srbija formalno ostaje u srednjem rasponu, ali da su verodostojni izbori i delotvoran parlament značajno oslabili kroz vreme.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje tvrdnju da ustav, parlament i izbori mogu opstati dok se njihov stvarni demokratski učinak smanjuje.
Ograničenje izvora
Indeks meri trend i dimenzije, a ne pravnu valjanost svakog akta.
Otvori izvor ↗
S12

Zvanični međunarodni monitoring vladavine prava - Pregledan puni zvanični izveštaj

European Commission. 2025. 2025 Rule of Law Report: Country Chapter on the Rule of Law Situation in Serbia. SWD(2025) 931 final.

Šta izvor beleži
Beleži nastavak ustavne reforme pravosuđa, ali i visok politički pritisak, slab nadzor parlamenta i probleme nezavisnih tela.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Direktno pokazuje suživot formalnih reformi i oslabljene primene kontrolnih institucija.
Ograničenje izvora
Izveštaj ne dokazuje da je svaka formalna reforma prazna ili neuspešna.
Otvori izvor ↗
S13

Zvanični međunarodni izborni monitoring - Pregledan puni zvanični izveštaj

Parliamentary Assembly of the Council of Europe (PACE). 2024. Observation of the Early Parliamentary Elections in Serbia (17 December 2023). Doc. 15895.

Šta izvor beleži
Nalazi stvarne političke alternative i uglavnom poštovane osnovne slobode, ali i nepravedne uslove, pritiske, medijsku pristrasnost i slabe nadzorne organe.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Najjasnije pokazuje kako formalno održani i tehnički uređeni izbori nisu dovoljni za punu demokratsku kontrolu.
Ograničenje izvora
Deli deo posmatračkog materijala sa ODIHR-om i odnosi se na jedan ciklus.
Otvori izvor ↗
S14

Međunarodni monitoring javne uprave sa indikatorima - Pregledan puni izveštaj i metodologija

OECD/SIGMA. 2025. Public Administration in Serbia 2024: Assessment against the Principles of Public Administration. SIGMA Monitoring Reports. OECD Publishing.

Šta izvor beleži
Nalazi dobro razvijene formalne okvire uprave, ali slabu transparentnost odlučivanja, vršioce dužnosti i izuzetke u nabavkama i investicijama.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Širi mehanizam erozije izvan izbora: pravila postoje, ali se odgovornost može oslabiti kroz način primene i izuzetke.
Ograničenje izvora
Podaci se završavaju sredinom 2024. i ne predstavljaju svaku instituciju jednako detaljno.
Otvori izvor ↗
S15

Nezavisni međunarodni monitoring medijskog pluralizma - Pregledana zvanična zemaljska stranica i dostupni puni izveštaj

Centre for Media Pluralism and Media Freedom (CMPF), European University Institute. 2026. Media Pluralism Monitor 2026: Serbia.

Šta izvor beleži
Visok rizik političke nezavisnosti medija i nefunkcionalan Savet REM-a koegzistiraju sa formalnim medijskim zakonima i velikim brojem medija.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje tvrdnju da formalna institucija i pluralna ponuda nisu isto što i delotvorna nezavisna kontrola.
Ograničenje izvora
Procena medija ne meri sve druge grane vlasti.
Otvori izvor ↗
S16

Domaći NVO — institucionalni i pravosudni monitoring - Pregledan puni izveštaj i metodologija

Mandić, Sofija, i CEPRIS. 2026. Report on the Transparency of the Work of the High Judicial Council and the High Prosecutorial Council: 2025.

Šta izvor beleži
Nalazi da zakonske obaveze javnosti postoje, ali su brojne preporuke pravosudnim savetima neispunjene ili delimično ispunjene.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje kako institucija može formalno raditi i donositi odluke, a ipak ostaviti važne kontrolne informacije nedostupnim.
Ograničenje izvora
Transparentnost nije jedina dimenzija nezavisnosti pravosuđa.
Otvori izvor ↗
S17

Primarni izvor — godišnji izveštaj nezavisnog državnog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. 2026. Izveštaj o radu Poverenika za 2025. godinu.

Šta izvor beleži
Beleži da se odluke Poverenika uglavnom izvršavaju, ali da petina naloga za dostavljanje informacija ostaje neizvršena.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Daje primarni dokaz da nezavisna institucija formalno postoji i deluje, ali da njena sposobnost da natera organe na postupanje nije potpuna.
Ograničenje izvora
Predmeti Poverenika ne obuhvataju sve vrste kontrole vlasti.
Otvori izvor ↗
S18

Primarni izvor — godišnji izveštaj nezavisnog državnog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Zaštitnik građana Republike Srbije. 2026. Redovan godišnji izveštaj Zaštitnika građana za 2025. godinu.

Šta izvor beleži
Utvrđuje hiljade povreda prava, ali i visoku stopu postupanja po preporukama Zaštitnika građana.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Čuva važnu ogradu: demokratska erozija ne znači da je svaka institucija nestala ili da nikada ne proizvodi korektivni efekat.
Ograničenje izvora
Jedan organ ne može predstavljati stanje celog sistema kontrole.
Otvori izvor ↗
S19

Primarni izvor — godišnji izveštaj državnog antikorupcijskog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Agencija za sprečavanje korupcije Republike Srbije. 2026. Annual Report 2025.

Šta izvor beleži
Pokazuje da je formalno usvajanje lokalnih antikorupcijskih planova mnogo šire od uspostavljanja odgovarajućih nadzornih tela.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Daje primarni primer kako demokratski i antikorupcijski mehanizam može ostati nepotpun iako dokument formalno postoji.
Ograničenje izvora
Ne meri stvarni učinak svakog uspostavljenog tela.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →