SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLASIstraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVtokratija›Kako demokratija nestaje korak po korak
09
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Da li izborna pobeda daje vlasti pravo da ukloni sva ograničenja?

Pouzdanost zaključkadobro potkrepljen
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju16
Period2012–2026

Ne. Izborna pobeda daje vlasti mandat da donosi odluke u okviru pravila koja važe za sve, a ne pravo da ukloni mogućnost budućeg poraza. Demokratija podrazumeva da većina upravlja, ali i da manjina zadržava osnovna prava, da sudovi mogu da zaustave nezakonitu odluku, da mediji mogu da kritikuju i da opozicija ima poštenu priliku da postane većina.

Ako pobednik menja izborna pravila, sudove, medije ili državnu upravu tako da mu trajno služe, onda mandat koristi da bi ukinuo uslove pod kojima je mandat uopšte demokratski. Praktično merilo je jednostavno: da li novo pravilo može podjednako da važi i kada sadašnja vlast postane opozicija, ili je napravljeno da samo njoj obezbedi prednost i zaštitu?

Primer iz SrbijeProvereno — 16 izvora; 15 proizvođača
16 povezanih izvora; 15 grupa proizvođača dokaza; domaći NVO/istraživački proizvođači: 5

Izborne pobede SNS-a daju vlasti pravo da sprovodi program u okviru Ustava, ali ne i pravo da ukine ravnopravnu konkurenciju, podredi sudove ili koristi državne resurse kao stranačke. U Srbiji je problem upravo u mešanju većinske podrške sa neograničenim mandatom: skupštinska većina može zakonito glasati, a da način rasprave, imenovanja i kontrole istovremeno slabi ustanove koje moraju da ograniče svaku vlast.

Kako je nalaz razložen u matrici

01Utvrđena činjenica

Ustav deli vlast i garantuje prava, dok naučni i parlamentarni monitoring beleže da kontrola većine nad skupštinom i imenovanjima može širiti uticaj izvršne vlasti na druga tela.

02Naše tumačenje

Demokratska većina odlučuje ko vlada, ali ustavna ograničenja određuju šta ni pobednik ne sme da uradi. Bez tih granica izborna pobeda postaje sredstvo za trajno uklanjanje buduće konkurencije.

03Pokazuje isti proces?

Da — izborni mandat postoji, ali izvori pokazuju zašto se on ne može poistovetiti sa pravom na neograničenu vlast.

04Važna ograda ili drugo objašnjenje

Kritika većine nije isto što i osporavanje izbora. Potrebno je za svaku meru posebno proveriti ustavni osnov, postupak, srazmernost i učinak na prava i političko takmičenje.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Nije svaka promena ustava ili institucija zloupotreba. Važno je da li pravilo služi svima ili sadašnjoj vlasti daje trajnu prednost.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

kritički pregled više istraživanja

Przeworski, A. (2023), „Formal Models of Authoritarian Regimes: A Critique“, Perspectives on Politics 21(3): 979–988.

Doprinos ovom odgovoru
Przeworski pokazuje koliko teorije o autoritarnim režimima lako mogu da postanu previše uredne: često unapred pretpostave šta diktator želi, zašto ga ljudi podržavaju i kako represija, propaganda ili dobar učinak deluju. Njegova glavna poruka je da te pretpostavke treba dokazivati, a ne uzimati zdravo za gotovo.
Otvori izvor ↗
A02

pregled više istraživanja

Ginsburg, T. i Huq, A. Z. (2018), How to Save a Constitutional Democracy, University of Chicago Press.

Doprinos ovom odgovoru
Ginsburg i Huq pokazuju zašto izborna pobeda ne ukida ustavna ograničenja: demokratija zavisi i od stvarne konkurencije, prava i vladavine prava, koji moraju ograničavati i većinskog pobednika.
Otvori izvor ↗
A03

poređenje više zemalja ili slučajeva

Landau, D. (2013), „Abusive Constitutionalism“, UC Davis Law Review 47: 189–260.

Doprinos ovom odgovoru
Landau pokazuje kako izabrana vlast može formalno zakonitim ustavnim promenama da oslabi sudove, opoziciju i druge kočnice, a da se pritom poziva na demokratski mandat. Proceduralna legalnost zato nije isto što i demokratska legitimnost.
Otvori izvor ↗
A04

poređenje više zemalja ili slučajeva

Varol, O. O. (2015), „Stealth Authoritarianism“, Iowa Law Review 100: 1673–1742.

Doprinos ovom odgovoru
Varol opisuje „stealth authoritarianism“ — korišćenje pravnih mehanizama koji formalno liče na normalnu demokratsku praksu, ali služe da povećaju troškove opozicije i zaštite vlast od smenjivosti.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje više zemalja ili slučajeva

Scheppele, K. L. (2018), „Autocratic Legalism“, University of Chicago Law Review 85(2): 545–583.

Doprinos ovom odgovoru
Scheppele pokazuje kako vlast može tvrditi da samo menja zakon u okviru svog mandata, dok niz takvih promena u celini uklanja ograničenja koja bi trebalo da važe i za izbornog pobednika.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Primarni pravni izvor - Provereno 21.08.2026

Republika Srbija. 2006. Ustav Republike Srbije, Službeni glasnik RS 98/2006, engleski prevod Narodne skupštine.

Šta izvor beleži
Ustav zasniva sistem na ravnoteži i uzajamnoj kontroli vlasti; predsednik izražava državno jedinstvo, dok vlada vrši izvršnu, a skupština ustavotvornu i zakonodavnu vlast.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Ustav utvrđuje podelu vlasti i prava koja ne prestaju da važe zato što je neka stranka osvojila većinu.
Ograničenje izvora
Ustav govori kako bi vlast trebalo da bude raspoređena, ali sam ne pokazuje kako se ovlašćenja koriste u praksi.
Otvori izvor ↗
S02

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Milačić, Filip. 2025. “Democratic Backsliding Through Legislative Capture in Serbia: A One-Man Show.” The ANNALS of the American Academy of Political and Social Science 712(1): 47–60. https://doi.org/10.1177/00027162251316346

Šta izvor beleži
Rad tvrdi da je kontrola parlamenta omogućila dalje preuzimanje nezavisnih ustanova i kontinuirano demokratsko nazadovanje od 2012.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Rad pokazuje kako se izborna većina može koristiti za preuzimanje institucija koje bi trebalo da je ograničavaju.
Ograničenje izvora
Naglasak na ulozi jednog lidera može potisnuti druge aktere, nasleđene slabosti i spoljne podsticaje.
Otvori izvor ↗
S03

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Jovanović, Milan. 2022. “Presidentialization of Parliamentarism in Serbia – Causes and Consequences.” Politeja 19(1/76): 345–363. https://doi.org/10.12797/Politeja.19.2022.76.17

Šta izvor beleži
Rad povezuje prezidencijalizaciju sa neposrednim izborom predsednika, slabostima ustavnog dizajna, proporcionalnim izborima i oligarhijskim partijama.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Poredi parlamentarni ustavni model sa praksom koncentrisane predsedničke moći.
Ograničenje izvora
Obuhvata duži period i ne može svaku promenu posle 2012. pripisati istom uzroku ili istom akteru.
Otvori izvor ↗
S04

Domaći NVO — parlamentarni monitoring - Provereno 21.08.2026

Otvoreni parlament. 2025. Godišnji izveštaj o radu XIV saziva Narodne skupštine, februar 2024 – april 2025. Beograd: CRTA.

Šta izvor beleži
Izveštaj opisuje skupštinu pod dominantnim uticajem izvršne vlasti, sa minimalnom upotrebom mehanizama nadzora, sistematskim ignorisanjem opozicionih inicijativa i zloupotrebom procedura.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Monitoring pokazuje kada skupštinska većina potvrđuje odluke umesto da nezavisno kontroliše izvršnu vlast.
Ograničenje izvora
Obuhvata jedan saziv i jednu instituciju, pa ne može sam da objasni celokupan sistem niti da utvrdi motive svakog poslanika i službenika.
Otvori izvor ↗
S05

Zvanični međunarodni monitoring - Provereno 21.08.2026

European Commission. 2025. Serbia 2025 Report. Commission Staff Working Document. Brussels: European Commission.

Šta izvor beleži
Evropska komisija razdvaja formalni ustavni poredak od prakse i beleži ograničen parlamentarni nadzor, politički pritisak na pravosuđe i zabrinutost zbog usmeravanja odlučivanja mimo ustavne zamisli.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Nalaz podržava tvrdnju da izborna i skupštinska većina ne ukidaju podelu vlasti niti obavezu drugih institucija da samostalno kontrolišu izvršnu vlast.
Ograničenje izvora
Izveštaj je deo politike proširenja EU i ne utvrđuje ustavnost svake pojedinačne odluke.
Otvori izvor ↗
S06

Domaća NVO koalicija — polugodišnji monitoring - Provereno 21.08.2026

Koalicija prEUgovor. 2025. Alarm Report on Progress of Serbia in Cluster 1 – May 2025. Beograd: prEUgovor.

Šta izvor beleži
prEUgovor dokumentuje koncentraciju moći, institucionalne zloupotrebe, pritiske na pravosuđe i selektivnu odgovornost u oblastima u kojima je vlast formalno vezana ustavnim i zakonskim pravilima.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Domaći nalazi pokazuju kako se formalno zakonite procedure i većina mogu koristiti na način koji slabi stvarnu podelu vlasti i odgovornost.
Ograničenje izvora
Monitoring koalicije ne zamenjuje sudsku ocenu ustavnosti ili zakonitosti konkretne mere.
Otvori izvor ↗
S07

Domaće NVO i istraživački medij — studija slučajeva - Provereno 21.08.2026

Cvijić, Srđan. 2018. When Law Doesn’t Rule: State Capture of the Judiciary, Prosecution, Police in Serbia. Open Society European Policy Institute, Transparentnost Srbija i CINS.

Šta izvor beleži
Studija slučajeva dokumentuje mehanizme političke kontrole pravosuđa, tužilaštva i policije kroz imenovanja, diskreciju, informacije i izostanak delotvornih istraga.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Primeri pokazuju zašto postojanje zakona i većinski izabrane vlasti ne znači da su organi kontrole slobodni da postupaju protiv politički moćnih.
Ograničenje izvora
Nalazi se zasnivaju na odabranim slučajevima do 2018. i ne mogu se automatski primeniti na svaku kasniju odluku.
Otvori izvor ↗
S08

Domaći NVO — godišnji monitoring ljudskih prava - Provereno 21.08.2026

Beogradski centar za ljudska prava. 2026. Human Rights in Serbia 2025. Urednik Dušan Pokuševski. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.

Šta izvor beleži
Godišnji izveštaj o ljudskim pravima za 2025. prati pritiske izvršne vlasti na pravosuđe i probleme delotvorne odgovornosti u postupcima od velikog javnog značaja.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Savremeni domaći monitoring potvrđuje da ustavna prava i kontrolne institucije moraju imati praktičnu zaštitu i posle izborne pobede većine.
Ograničenje izvora
Izveštaj dokumentuje prava i institucionalno postupanje, ali sam ne daje konačnu pravnu ocenu svakog predmeta niti tipa režima.
Otvori izvor ↗
S09

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Beširević, Violeta. 2014. “Governing Without Judges: The Politics of the Constitutional Court in Serbia.” International Journal of Constitutional Law 12(4): 954–979. https://doi.org/10.1093/icon/mou065

Šta izvor beleži
Analiza Ustavnog suda pokazuje da je u politički osetljivim sporovima često izostajala snažna sudska kontrola iako je Sud formalno bio nezavisan.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Nalaz pokazuje zašto demokratski mandat većine mora ostati pod stvarnom, a ne samo formalnom ustavnom kontrolom.
Ograničenje izvora
Rad se završava 2013. i ne dokazuje postupanje Ustavnog suda u svakom novijem predmetu.
Otvori izvor ↗
S10

Zvanični međunarodni monitoring vladavine prava - Pregledan puni zvanični izveštaj

European Commission. 2025. 2025 Rule of Law Report: Country Chapter on the Rule of Law Situation in Serbia. SWD(2025) 931 final.

Šta izvor beleži
Razdvaja ograničene ustavne nadležnosti predsednika od prakse političkog usmeravanja, slabog nadzora parlamenta i nepopunjenih kontrolnih mesta.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje tvrdnju da izborni mandat ne menja ustavna ograničenja niti zamenjuje nezavisne kontrole.
Ograničenje izvora
Izveštaj nije domaća odluka o ustavnosti pojedinačnog postupka.
Otvori izvor ↗
S11

Zvanični međunarodni izborni monitoring - Pregledan puni zvanični izveštaj

Parliamentary Assembly of the Council of Europe (PACE). 2024. Observation of the Early Parliamentary Elections in Serbia (17 December 2023). Doc. 15895.

Šta izvor beleži
Nalazi da su postojali politički izbor i pravni okvir, ali da su sistemske prednosti, pritisci i spajanje države i stranke stvorili nepravedne uslove.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje da izborna pobeda ne retroaktivno opravdava zloupotrebu funkcije, resursa ili nejednake uslove.
Ograničenje izvora
Posmatranje jednog ciklusa ne rešava zakonitost svake pojedinačne radnje.
Otvori izvor ↗
S12

Zvanični politički i institucionalni dokument EU - Pregledani usvojeni tekst i zvanično obrazloženje

European Parliament. 2024. Resolution of 8 February 2024 on the Situation in Serbia Following the Elections. P9_TA(2024)0075.

Šta izvor beleži
Evropski parlament navodi izostanak institucionalnog odgovora i sankcija za ozbiljne sumnje na manipulacije i zloupotrebe.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje tvrdnju da demokratsko ograničenje vlasti uključuje proveru i odgovornost i posle izbornog dana.
Ograničenje izvora
Politička rezolucija nije sudska presuda i oslanja se na nalaze posmatrača.
Otvori izvor ↗
S13

Međunarodni indikator integriteta i antikorupcijske prakse - Pregledana zvanična zemaljska stranica i podaci indikatora

OECD. 2026. Anti-Corruption and Integrity Outlook 2026: Serbia.

Šta izvor beleži
Razlika između pravila i prakse političkog finansiranja pokazuje da formalna većina i formalna regulacija ne garantuju delotvornu kontrolu.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dodaje merljiv dokaz da zakonodavna pravila ostaju ograničenje vlasti samo ako se primenjuju i nadziru.
Ograničenje izvora
Indikatori ne presuđuju pojedinačne povrede izborne kampanje.
Otvori izvor ↗
S14

Domaći NVO — analiza političkog integriteta - Provereno 21.08.2026

Transparency Serbia. 2024. Assessing Political Integrity Rules in Serbia. Belgrade: Transparency Serbia.

Šta izvor beleži
Nalazi rupe u pravilima i primeni političkog integriteta, uključujući nadzor, registre i odgovornost.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Domaćim institucionalnim testom podržava tvrdnju da većina nije dozvola za ukidanje neutralnih pravila i provere sukoba interesa.
Ograničenje izvora
Procena rizika nije utvrđivanje krivice konkretnog aktera.
Otvori izvor ↗
S15

Primarni izvor — godišnji izveštaj nezavisnog državnog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. 2026. Izveštaj o radu Poverenika za 2025. godinu.

Šta izvor beleži
Beleži obavezujuće odluke nezavisnog organa koje deo vlasti i javnih preduzeća ipak ne izvršava.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje da formalno pravo građana i granica vlasti postoje nezavisno od izborne većine, ali da njihov učinak zavisi od izvršenja.
Ograničenje izvora
Izveštaj se odnosi na pristup informacijama, ne na sve ustavne kontrole.
Otvori izvor ↗
S16

Primarni izvor — godišnji izveštaj državnog antikorupcijskog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Agencija za sprečavanje korupcije Republike Srbije. 2026. Annual Report 2025.

Šta izvor beleži
Primarnim podacima pokazuje nepotpuno sprovođenje lokalnih antikorupcijskih obaveza i potrebu za daljim zakonskim izmenama.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje da izborni mandat ne ukida obavezu lokalnih organa da uspostave mehanizme integriteta i nadzora.
Ograničenje izvora
Samostalni godišnji izveštaj Agencije nije spoljna procena njenog rada.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →