SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLASIstraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVtokratija›Kako demokratija nestaje korak po korak
08
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Zašto je svaku sledeću instituciju lakše oslabiti kada je prva već stavljena pod kontrolu?

Pouzdanost zaključkaprilično potkrepljen, uz važne uslove
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju15
Period2012–2026

Institucije štite demokratiju kao povezan sistem, a ne kao odvojena ostrva. Mediji mogu otkriti zloupotrebu, sud je može zaustaviti, skupština tražiti objašnjenje, nezavisno telo prikupiti podatke, a građani i opozicija pretvoriti saznanje u politički pritisak.

Kada vlast preuzme ili zastraši jednu od tih institucija, ostale ostaju bez važnog izvora informacija, podrške ili načina da njihove odluke budu sprovedene. Sledeća institucija tada plaća veću cenu ako se suprotstavi, jer zna da može ostati sama. Zato preuzimanje kontrole često ubrzava samo sebe. Ipak, institucija nije zaštita samo zato što postoji na papiru: potrebni su joj ljudi koji mogu da odlučuju samostalno, dovoljno novca i podataka, jasna ovlašćenja i javna podrška kada dođe pod pritisak.

Primer iz SrbijeProvereno — 15 izvora; 13 proizvođača
15 povezanih izvora; 13 grupa proizvođača dokaza; domaći NVO/istraživački proizvođači: 6

Kada parlament slabo ispituje izvršnu vlast, postaje lakše sprovesti imenovanja i zakone bez ozbiljne rasprave. Kada su mediji neravnopravni, građani teže saznaju šta se tim imenovanjima i zakonima menja; kada su tužilaštvo i druge kontrole slabe, otkrivene zloupotrebe ređe dobijaju posledicu. U Srbiji se zato pritisci na različite institucije ne mogu razumeti odvojeno: slabljenje jedne ostavlja druge bez informacija, podrške ili izvršenja njihovih odluka.

Kako je nalaz razložen u matrici

01Utvrđena činjenica

Otvoreni parlament beleži slab nadzor i ubrzane procedure, studije o zakonodavnom preuzimanju prate imenovanja drugih tela, a izveštaji o bezbednosnom sektoru i vladavini prava pokazuju kako se kontrola prenosi dalje.

02Naše tumačenje

Institucija je najranjivija kada zna da će, ako se suprotstavi, ostati sama — bez medijske pažnje, parlamentarne podrške, tužilačke reakcije ili javnog pritiska.

03Pokazuje isti proces?

Da — nalazi pokazuju međuzavisnost, a ne skup potpuno nepovezanih kvarova.

04Važna ograda ili drugo objašnjenje

Veza između slabosti nije uvek direktno dokazana za svaku odluku. Ovde ukrštamo sektorske nalaze i zato jasno odvajamo dokumentovane činjenice od tumačenja njihovog zajedničkog efekta.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Ustanova ne ograničava vlast samo zato što postoji. Potrebni su joj samostalni ljudi, novac, ovlašćenja i podrška društva.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

pregled više istraživanja

Ginsburg, T. i Huq, A. Z. (2018), How to Save a Constitutional Democracy, University of Chicago Press.

Doprinos ovom odgovoru
Ginsburg i Huq pokazuju da ustavne kočnice nisu automatske: ako se jedna institucija oslabi, izvršna vlast dobija više prostora da utiče i na sledeće, jer se mehanizmi međusobne kontrole oslanjaju jedni na druge.
Otvori izvor ↗
A02

poređenje više zemalja ili slučajeva

Scheppele, K. L. (2018), „Autocratic Legalism“, University of Chicago Law Review 85(2): 545–583.

Doprinos ovom odgovoru
Scheppele pokazuje kako jedna pravna promena može otvoriti put sledećoj: preuređenje imenovanja, procedura ili nadležnosti menja ko ima moć da odlučuje o narednim institucionalnim izmenama.
Otvori izvor ↗
A03

pregled više istraživanja

Haggard, S. i Kaufman, R. R. (2021), Backsliding: Democratic Regress in the Contemporary World, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Haggard i Kaufman pokazuju da postepeni karakter nazadovanja otežava koordinisani odgovor: kada se trošak svakog pojedinačnog poteza čini ograničenim, protivnici se teže ujedinjuju na vreme.
Otvori izvor ↗
A04

detaljna analiza jednog ili nekoliko slučajeva

Laebens, M. G. i Lührmann, A. (2021), „What Halts Democratic Erosion? The Changing Role of Accountability“, Democratization 28(5): 908–928.

Doprinos ovom odgovoru
Laebens i Lührmann daju važan obrnuti dokaz: erozija može biti zaustavljena kada se horizontalna, dijagonalna i vertikalna odgovornost međusobno pojačaju. To pokazuje zašto je gubitak jednog centra kontrole važan za odbranu ostalih.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje različitih kombinacija uslova

Panzano, G. i Tomini, L. (2026), „Unity Makes Strength: Patterns of Democratic Resistance against Autocratization“, European Journal of Political Research, First View: 1–26.

Doprinos ovom odgovoru
Panzano i Tomini pokazuju da demokratski otpor najbolje funkcioniše kroz kombinacije institucionalnog, političkog, društvenog i spoljnog pritiska. Kada se ti izvori otpora razdvoje ili oslabe, vlast lakše nastavlja sledeći korak.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Milačić, Filip. 2025. “Democratic Backsliding Through Legislative Capture in Serbia: A One-Man Show.” The ANNALS of the American Academy of Political and Social Science 712(1): 47–60. https://doi.org/10.1177/00027162251316346

Šta izvor beleži
Rad tvrdi da je kontrola parlamenta omogućila dalje preuzimanje nezavisnih ustanova i kontinuirano demokratsko nazadovanje od 2012.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje kako parlamentarna kontrola otvara put imenovanjima i uticaju nad drugim institucijama.
Ograničenje izvora
Naglasak na ulozi jednog lidera može potisnuti druge aktere, nasleđene slabosti i spoljne podsticaje.
Otvori izvor ↗
S02

Domaći NVO — parlamentarni monitoring - Provereno 21.08.2026

Otvoreni parlament. 2025. Godišnji izveštaj o radu XIV saziva Narodne skupštine, februar 2024 – april 2025. Beograd: CRTA.

Šta izvor beleži
Izveštaj opisuje skupštinu pod dominantnim uticajem izvršne vlasti, sa minimalnom upotrebom mehanizama nadzora, sistematskim ignorisanjem opozicionih inicijativa i zloupotrebom procedura.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dokumentuje slabljenje jedne ključne karike — skupštinskog nadzora i javne rasprave.
Ograničenje izvora
Obuhvata jedan saziv i jednu instituciju, pa ne može sam da objasni celokupan sistem niti da utvrdi motive svakog poslanika i službenika.
Otvori izvor ↗
S03

Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Đokić, Katarina, Saša Đorđević, Marija Ignjatijević, Jelena Pejić Nikić i Predrag Petrović. 2020. Security Sector Capture in Serbia – An Early Study. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Studija povezuje veći broj slučajeva i primarnih i sekundarnih izvora kako bi pokazala obrasce političke kontrole, slabljenja nadzora i korišćenja bezbednosnih institucija u interesu vladajuće strukture.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje kako slaba parlamentarna i civilna kontrola olakšava političko preuzimanje bezbednosnog sektora.
Ograničenje izvora
Autori je izričito predstavljaju kao ranu i sektorsku studiju; ona ne meri svaku instituciju niti dokazuje da je svaki pojedinačni postupak centralno naređen.
Otvori izvor ↗
S04

Zvanični međunarodni monitoring - Provereno 21.08.2026

European Commission. 2025. Serbia 2025 Report. Commission Staff Working Document. Brussels: European Commission.

Šta izvor beleži
Izveštaj beleži slabe izborne uslove, ograničen parlamentarni nadzor, snažan politički pritisak na pravosuđe i zabrinutost da predsednik u praksi usmerava odlučivanje mimo ustavne zamisli.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Povezuje nalaze o parlamentu, pravosuđu, nezavisnim telima, medijima i civilnom društvu u istom periodu.
Ograničenje izvora
Izveštaj je vezan za proces pristupanja EU i opisuje određeni period; ne predstavlja naučnu uzročnu studiju niti jedinstvenu ocenu tipa režima.
Otvori izvor ↗
S05

Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026

Beširević, Violeta. 2014. “Governing Without Judges: The Politics of the Constitutional Court in Serbia.” International Journal of Constitutional Law 12(4): 954–979. https://doi.org/10.1093/icon/mou065

Šta izvor beleži
Beširević analizira politički osetljive predmete Ustavnog suda i nalazi da formalno nezavisan sud u ključnim sporovima često bira oprez i formalizam.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Istorijska analiza pokazuje da formalna nezavisnost nije dovoljna ako sud nema praksu i institucionalnu snagu da delotvorno ograniči političku moć.
Ograničenje izvora
Analiza obuhvata 2001–2013. i odnosi se prvenstveno na Ustavni sud, pa ne opisuje sve sudove niti najnovije reforme.
Otvori izvor ↗
S06

Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Pejić Nikić, Jelena, i Predrag Petrović. 2024. How to Unbind the State Capture in Serbia? Towards Security Institutions and Foreign Policy in the Service of Citizens. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku. https://doi.org/10.55042/ZHSW9821

Šta izvor beleži
BCSP identifikuje pravne i institucionalne „sive zone“ i tačke veta u bezbednosnom sektoru i predlaže jačanje spoljnih kontrolora koji su ranije ostali bez dovoljne moći.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Studija neposredno pokazuje da slabi parlamentarni, civilni i drugi spoljni nadzor olakšavaju preuzimanje institucija koje ostaju bez međusobne zaštite.
Ograničenje izvora
Fokus je bezbednosni sektor, pa se nalaz ne može automatski preneti na svaku nezavisnu instituciju.
Otvori izvor ↗
S07

Domaća NVO koalicija — polugodišnji monitoring - Provereno 21.08.2026

Koalicija prEUgovor. 2025. Alarm Report on Progress of Serbia in Cluster 1 – May 2025. Beograd: prEUgovor.

Šta izvor beleži
prEUgovor istovremeno beleži koncentraciju moći, pritisak na pravosuđe, slabu antikorupcijsku odgovornost, kontrolu medija i institucionalne zloupotrebe.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Višesektorski pregled potkrepljuje zaključak da institucije ne slabe kao izolovana ostrva i da izostanak jedne kontrole povećava teret na ostalima.
Ograničenje izvora
Zajedničko pojavljivanje slabosti ne dokazuje automatski direktnu uzročnu vezu između svake dve institucije.
Otvori izvor ↗
S08

Domaće NVO i istraživački medij — studija slučajeva - Provereno 21.08.2026

Cvijić, Srđan. 2018. When Law Doesn’t Rule: State Capture of the Judiciary, Prosecution, Police in Serbia. Open Society European Policy Institute, Transparentnost Srbija i CINS.

Šta izvor beleži
Studija Transparentnosti Srbije, CINS-a i Open Society European Policy Institute izdvaja sedam mehanizama političke kontrole pravosuđa, tužilaštva i policije kroz 12 slučajeva.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Povezivanje imenovanja, diskrecije, informacija i nefunkcionalnih istraga pokazuje kako slabost jedne karike olakšava nepostupanje druge.
Ograničenje izvora
Slučajevi prethode novijim reformama i ne dokazuju da je svaki današnji postupak politički kontrolisan.
Otvori izvor ↗
S09

Zvanični međunarodni monitoring vladavine prava - Pregledan puni zvanični izveštaj

European Commission. 2025. 2025 Rule of Law Report: Country Chapter on the Rule of Law Situation in Serbia. SWD(2025) 931 final.

Šta izvor beleži
Istovremeno povezuje slab parlamentarni nadzor, političke pritiske na pravosuđe, probleme REM-a i ograničene kapacitete nezavisnih tela.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje tvrdnju o međuzavisnosti kontrola: kada više čuvara sistema slabi, svaki sledeći ima manje institucionalne podrške.
Ograničenje izvora
Izveštaj ne uspostavlja precizan uzročni redosled između svake dve institucije.
Otvori izvor ↗
S10

Međunarodni monitoring javne uprave sa indikatorima - Pregledan puni izveštaj i metodologija

OECD/SIGMA. 2025. Public Administration in Serbia 2024: Assessment against the Principles of Public Administration. SIGMA Monitoring Reports. OECD Publishing.

Šta izvor beleži
Nalazi slabu koordinaciju centra vlasti, nedovoljnu upravljačku odgovornost i izuzetke koji zaobilaze standardne procedure.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje da slaba kadrovska, proceduralna i finansijska kontrola može omogućiti da se problemi prenose kroz više institucija.
Ograničenje izvora
Procena javne uprave nije test svake veze u celom političkom sistemu.
Otvori izvor ↗
S11

Domaći NVO — analiza javne uprave - Provereno 21.08.2026

European Policy Centre (CEP). 2023. The Neverending Story of Senior Civil Service Depoliticisation in Serbia. Belgrade: CEP.

Šta izvor beleži
Prati dugotrajnu normalizaciju vršilaca dužnosti na vrhu državne uprave.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Daje konkretan kadrovski mehanizam preko kojeg jedna oslabljena kontrola imenovanja može smanjiti spremnost drugih delova uprave da odbiju pritisak.
Ograničenje izvora
Ne pokazuje ponašanje svakog vršioca dužnosti niti automatsku poslušnost.
Otvori izvor ↗
S12

Domaći NVO — institucionalni i pravosudni monitoring - Pregledan puni izveštaj i metodologija

Mandić, Sofija, i CEPRIS. 2026. Report on the Transparency of the Work of the High Judicial Council and the High Prosecutorial Council: 2025.

Šta izvor beleži
Pokazuje da nedostupni materijali, nepotpuni zapisnici i slaba komunikacija smanjuju mogućnost javnosti da nadzire pravosudne savete.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje vezu između transparentnosti i stvarne spoljne kontrole nad institucijama koje same biraju i štite sudije i tužioce.
Ograničenje izvora
Ne dokazuje da je svaka netransparentna odluka politički kontrolisana.
Otvori izvor ↗
S13

Primarni izvor — godišnji izveštaj nezavisnog državnog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. 2026. Izveštaj o radu Poverenika za 2025. godinu.

Šta izvor beleži
Pokazuje da deo organa ne postupa ni posle obavezujuće odluke Poverenika, posebno javna preduzeća.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Daje direktan primer kako slab odgovor izvršnih i javnih organa umanjuje učinak nezavisne kontrolne institucije.
Ograničenje izvora
Objašnjenje neizvršenja može se razlikovati od slučaja do slučaja.
Otvori izvor ↗
S14

Primarni izvor — godišnji izveštaj nezavisnog državnog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Zaštitnik građana Republike Srbije. 2026. Redovan godišnji izveštaj Zaštitnika građana za 2025. godinu.

Šta izvor beleži
Visoka stopa postupanja po preporukama pokazuje da podrška drugih organa nezavisnoj instituciji može očuvati njen praktični učinak.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Služi kao važna protivprovera: međuzavisnost može da radi i u pozitivnom smeru, pa slabljenje nije automatsko niti nepovratno.
Ograničenje izvora
Stopa postupanja ne meri kvalitet i trajnost svake korekcije.
Otvori izvor ↗
S15

Primarni izvor — godišnji izveštaj državnog antikorupcijskog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Agencija za sprečavanje korupcije Republike Srbije. 2026. Annual Report 2025.

Šta izvor beleži
Lokalni planovi bez tela za praćenje pokazuju da jedna karika kontrole može postojati bez sledeće potrebne karike sprovođenja.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje mehanizam međuzavisnosti na lokalnom nivou: plan bez nadzornog tela ima znatno slabiji korektivni kapacitet.
Ograničenje izvora
Ne ocenjuje stvarno ponašanje svih lokalnih uprava sa formiranim telima.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →