SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLASIstraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

15 / 20

ZAŠTO JE OBLAST VAŽNA

Kako vlast kontroliše udruženja, sindikate, škole i crkve

Vlast ne tretira svaku organizaciju isto. Korisne i kontrolisane grupe može da podržava, dok one koje mogu samostalno da okupe ljude nastoji da podeli, oslabi ili ugasi.
AVtokratija›Kako vlast kontroliše udruženja, sindikate, škole i crkve
73
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kako vlast stavlja sindikate i strukovna udruženja pod kontrolu ili ih deli?

Pouzdanost zaključkaprilično potkrepljen, uz važne uslove
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju4
Period2012–2026; posebno 2024–2025.

Vlast može kontrolisati sindikate i strukovna udruženja tako što jednom daje povlašćen pristup pregovorima, novcu i medijima, njegovim vođama nudi funkcije, a konkurentskim organizacijama otežava registraciju, prostor ili kontakt sa članovima. Time zaposleni i stručnjaci ostaju podeljeni, dok predstavnik koji zavisi od vlasti prenosi pritisak naniže i ublažava zahteve naviše.

Kontrola može biti i suptilna: rukovodstvo formalno ostaje izabrano, ali zna da bi otvoren sukob ugrozio članove ili pogodnosti. Saradnja sa državom je normalan deo rada sindikata i profesija, pa sama po sebi nije dokaz zarobljavanja. Problem postoji kada organizacija ne može slobodno da bira vođe i stav, kada korist zavisi od poslušnosti i kada vlast pomaže jednom predstavniku da ukloni ili oslabi konkurenciju.

Primer iz SrbijeProvereno povezivanje — 4 izvora; čeka saturation pass
4 povezanih izvora; Serbia evidence saturation pass još nije urađen

Sindikat ili strukovno udruženje može da štiti članove samo ako rukovodstvo ne zavisi od poslodavca i ako ljudi mogu bez straha da se učlane i štrajkuju. U Srbiji se uticaj ostvaruje kroz bliska rukovodstva, privilegovani status reprezentativnog sindikata, pritisak na zaposlene i stvaranje više konkurentskih organizacija koje teško zajednički pregovaraju. Protesti prosvetnih radnika i univerziteta pokazali su i suprotnu mogućnost: profesionalne mreže mogu postati oslonac šireg otpora.

Kako je nalaz razložen u matrici

01Utvrđena činjenica

Izveštaji o ljudskim pravima i građanskom prostoru beleže pritiske na zaposlene i sindikalno organizovanje, dok monitoring krize 2024–2025. dokumentuje mobilizaciju obrazovnih i stručnih zajednica.

02Naše tumačenje

Kontrola ne zahteva ukidanje sindikata; dovoljno je učiniti lojalnu organizaciju jedinim sagovornikom, a nezavisnu podeliti, finansijski iscrpeti ili odvojiti od članstva.

03Pokazuje isti proces?

Delimično — pritisci i podeljenost su dokumentovani, ali sindikati i struke u Srbiji imaju veoma različit stepen nezavisnosti.

04Važna ograda ili drugo objašnjenje

Sukob među sindikatima može nastati iz stvarnih programskih razlika, a država legitimno uređuje reprezentativnost. Politička kontrola zahteva dokaz nejednakog pravila, odmazde ili neposredne kadrovske veze.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Saradnja sa državom nije sama po sebi dokaz kontrole. Treba pokazati da je organizacija izgubila pravo da odlučuje, dobila posebnu korist ili pomogla da se ukloni konkurencija.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

poređenje više zemalja ili slučajeva

Kim, W. i Gandhi, J. (2010), „Coopting Workers under Dictatorship“, Journal of Politics 72(3): 646–658.

Doprinos ovom odgovoru
Kim i Gandhi pokazuju zašto autoritarnoj vlasti sindikati ne moraju biti samo neprijatelji: kroz partije i druge režimske institucije vlast može radnicima ponuditi materijalne koristi u zamenu za politički mir. U institucionalizovanijim diktaturama radnici zaista dobijaju više koristi, a radničkih protesta je manje.
Otvori izvor ↗
A02

objašnjenje kako sistem radi

Robertson, G. B. (2007), „Strikes and Labor Organization in Hybrid Regimes“, American Political Science Review 101(4): 781–798.

Doprinos ovom odgovoru
Robertson pokazuje šta se događa kada sindikati postoje, ali nisu samostalne organizacije radnika: u postkomunističkoj Rusiji protest manje zavisi od sindikalnog organizovanja, a više od toga da li ga podržava deo političke elite ili su ekonomski uslovi postali krajnje teški. Kontrolisan sindikat zato menja i način na koji radničko nezadovoljstvo može da postane politički pritisak.
Otvori izvor ↗
A03

istraživanje na univerzitetima

Yan, X. (2014), „Engineering Stability: Authoritarian Political Control over University Students in Post-Deng China“, China Quarterly 218: 493–513.

Doprinos ovom odgovoru
Yan pokazuje kako autoritarna vlast organizuje i nadzire jedan drugi potencijalno važan kolektivni akter — studente — preko institucija unutar univerziteta. Mehanizam kontrole organizovanog kolektivnog delovanja je relevantan, ali rad nije o sindikatima ni strukovnim udruženjima.
Otvori izvor ↗
A04

pregled više istraživanja

Toepler, S., Zimmer, A., Fröhlich, C. i Obuch, K. (2020), „The Changing Space for NGOs: Civil Society in Authoritarian and Hybrid Regimes“, VOLUNTAS 31: 649–662.

Doprinos ovom odgovoru
Toepler i koautori pokazuju opštu logiku selektivnog tretmana organizacija: politički zahtevne grupe mogu biti ograničavane, dok se druge uključuju u saradnju i pružanje usluga. To pomaže da razumemo kooptaciju organizacija, ali nije specifična studija sindikata ili profesionalnih udruženja.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje više zemalja ili slučajeva

Schleutker, E. (2021), „Co-optation and Repression of Religion in Authoritarian Regimes“, Politics and Religion 14(2): 209–240.

Doprinos ovom odgovoru
Schleutker pokazuje isti izbor između kooptacije i represije na verskim zajednicama. To je koristan uporedni mehanizam — režim može ponuditi institucionalni pristup i korist jednoj organizovanoj grupi, a ograničavati drugu — ali nije dokaz o radničkim ili strukovnim organizacijama.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Domaći NVO — godišnji monitoring ljudskih prava - Provereno 21.08.2026

Beogradski centar za ljudska prava. 2026. Human Rights in Serbia 2025. Urednik Dušan Pokuševski. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.

Šta izvor beleži
Dvadeset osmi godišnji izveštaj dokumentuje sistemske pritiske i kršenja prava tokom 2025. i objedinjuje podatke institucija i sektorskih organizacija o gonjenju učesnika protesta i incidentima prema novinarima.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Tvrdnju da se sindikalna i strukovna autonomija slabi pritiskom, podelom i privilegovanim sagovornicima, ali i da profesionalne mreže mogu pružiti otpor.
Ograničenje izvora
Izveštaj prati prava i institucionalno postupanje, a ne tip režima; deo brojčanih podataka preuzima od državnih organa i drugih organizacija i treba ga čitati uz njihove izvorne evidencije.
Otvori izvor ↗
S02

Domaći NVO — monitoring građanskog prostora - Provereno 21.08.2026

Građanske inicijative. 2025. Udruženja građana — sužavanje prostora za delovanje 2024. Beograd: Građanske inicijative.

Šta izvor beleži
Na osnovu standardizovane regionalne matrice i dvonedeljnih izveštaja registrovana su 234 slučaja kršenja osnovnih prava i sloboda, uz rast fizičkih i verbalnih napada i drugih pritisaka u odnosu na prethodnu godinu.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Tvrdnju da se sindikalna i strukovna autonomija slabi pritiskom, podelom i privilegovanim sagovornicima, ali i da profesionalne mreže mogu pružiti otpor.
Ograničenje izvora
Evidencija obuhvata dokumentovane i prijavljene slučajeve, a ne reprezentativnu stopu svih incidenata u Srbiji, dok organizacija istovremeno ima jasnu ulogu zaštite građanskog prostora.
Otvori izvor ↗
S03

Domaći NVO — analiza političke krize - Provereno 21.08.2026

Belgrade Centre for Security Policy. 2025. Political and Institutional Crisis in Serbia: Possible Scenarios. Belgrade: BCSP.

Šta izvor beleži
Analiza opisuje masovnu mobilizaciju i rastuću represiju, ali zaključuje da veličina protesta sama ne rešava pitanje organizacije, izbora i podele unutar vlasti.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Tvrdnju da se sindikalna i strukovna autonomija slabi pritiskom, podelom i privilegovanim sagovornicima, ali i da profesionalne mreže mogu pružiti otpor.
Ograničenje izvora
Scenario analiza je vremenski osetljiva i ne predviđa budućnost; zasniva se na informacijama dostupnim do novembra 2025.
Otvori izvor ↗
S04

Zvanični međunarodni monitoring - Provereno 21.08.2026

European Commission. 2025. Serbia 2025 Report. Commission Staff Working Document. Brussels: European Commission.

Šta izvor beleži
Izveštaj beleži slabe izborne uslove, ograničen parlamentarni nadzor, snažan politički pritisak na pravosuđe i zabrinutost da predsednik u praksi usmerava odlučivanje mimo ustavne zamisli.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Tvrdnju da se sindikalna i strukovna autonomija slabi pritiskom, podelom i privilegovanim sagovornicima, ali i da profesionalne mreže mogu pružiti otpor.
Ograničenje izvora
Izveštaj je vezan za proces pristupanja EU i opisuje određeni period; ne predstavlja naučnu uzročnu studiju niti jedinstvenu ocenu tipa režima.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →