SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLASIstraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVtokratija›Zašto policija, vojska i službe slušaju vlast
17
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Kako vođa sprečava policiju ili vojsku da se okrenu protiv njega - i šta društvo time gubi?

Pouzdanost zaključkadobro potkrepljen
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju9
Period1990–2026

Vođa sprečava puč ili neposlušnost tako što na ključna mesta postavlja provereno lojalne ljude, daje službama posebne privilegije, često menja komandante i pravi paralelne jedinice koje se međusobno nadziru. Time nijedna služba nema potpunu kontrolu nad silom i informacijama, pa joj je teže da se samostalno okrene protiv vlasti.

Cena se, međutim, prenosi na celo društvo. Oficiri i policijski rukovodioci napreduju po političkoj pouzdanosti, jedinice kriju podatke i takmiče se, a stručna obuka i saradnja postaju manje važne. Država zato može biti dobro zaštićena od puča, ali slabije sposobna da štiti građane, vodi složene operacije ili odgovori na stvarnu bezbednosnu pretnju. Bezbednost vođe i bezbednost zemlje nisu isto.

Primer iz SrbijeProvereno — 9 izvora; 5 proizvođača
9 povezanih izvora; 5 grupa proizvođača dokaza; domaći NVO/istraživački proizvođači: 3

Vlast u Srbiji je kroz različite periode držala vojsku, policiju i službe pod odvojenim komandama, rotirala rukovodioce i ograničavala stvarni parlamentarni nadzor. To smanjuje opasnost da jedan bezbednosni centar postane politički rival, ali društvo plaća cenu: dupliranje poslova, skriveno trošenje, međusobno nadziranje i slabija odgovornost prema zakonu i građanima.

Kako je nalaz razložen u matrici

01Utvrđena činjenica

Istorijske i savremene studije sektora bezbednosti beleže neujednačenu demokratizaciju posle 2000, kao i novu političku koncentraciju i slabe mehanizme nadzora posle 2012.

02Naše tumačenje

Za vođu je bezbednije kada nijedna služba nema dovoljno samostalnosti i informacija da ga izazove; za demokratiju je bezbednije kada sve službe imaju jasne nadležnosti i odgovaraju različitim, nezavisnim kontrolama.

03Pokazuje isti proces?

Delimično — struktura kontrole je dokumentovana, ali se namera sprečavanja puča ne može dokazati iz svake reorganizacije.

04Važna ograda ili drugo objašnjenje

Specijalizacija i više službi postoje i u demokratijama. Autoritarni rizik nastaje kada se preklapanje spaja sa političkim imenovanjima, tajnošću i odsustvom delotvornog nadzora.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Sistem koji dobro sprečava puč može biti loš u ratu ili zaštiti građana. Zato rezultat zavisi od toga od koje pretnje se vođa štiti.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

poređenje više zemalja ili slučajeva

Quinlivan, J. T. (1999), „Coup-Proofing“, International Security 24(2): 131–165.

Doprinos ovom odgovoru
Quinlivan pokazuje kako vladari sprečavaju puč stvaranjem paralelnih snaga, privilegovanih jedinica, ličnih i rodbinskih veza i sistema nadzora vojske. Cena je često manje profesionalan i manje efikasan aparat.
Otvori izvor ↗
A02

podaci iz velikog broja zemalja

De Bruin, E. (2020), How to Prevent Coups d’État, Cornell University Press.

Doprinos ovom odgovoru
De Bruin pokazuje da paralelne oružane organizacije otežavaju jednoj sili da izvede puč, ali fragmentacija komandovanja i resursa može oslabiti sposobnost države da vodi rat ili koordinisano odgovori na druge pretnje.
Otvori izvor ↗
A03

poređenje više zemalja ili slučajeva

Talmadge, C. (2015), The Dictator’s Army, Cornell University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Talmadge pokazuje kako politička kontrola kadrova i komandovanja može učiniti vojsku sigurnijom za režim, ali slabijom na bojnom polju. Lojalnost i profesionalna efikasnost zato nisu uvek isti cilj.
Otvori izvor ↗
A04

podaci iz velikog broja zemalja

Paine, J. (2022), „Reframing the Guardianship Dilemma: How the Military’s Dual Disloyalty Options Imperil Dictators“, American Political Science Review 116(4): 1425–1442.

Doprinos ovom odgovoru
Paine pokazuje dilemu lidera: vojska mora biti dovoljno snažna da brani režim od protivnika, ali ne toliko autonomna da može da sruši samog diktatora. Organizacione mere pokušavaju da balansiraju te dve pretnje.
Otvori izvor ↗
A05

poređenje više zemalja ili slučajeva

Greitens, S. C. (2016), Dictators and Their Secret Police: Coercive Institutions and State Violence, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Greitens pokazuje da se prinudne institucije dizajniraju prema tome da li se lider više plaši pobune ili puča. Režim zato može svesno da bira bezbednosni aparat koji je politički pouzdaniji iako je društveno ili vojno skuplji.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Ejdus, Filip. 2010. Democratic Security Sector Governance in Serbia. PRIF Report No. 94. Frankfurt: Peace Research Institute Frankfurt. ISBN 978-3-942532-04-4.

Šta izvor beleži
Izveštaj pokazuje da je formalna reforma posle 2000. napredovala neujednačeno i da su politički uticaj, slaba odgovornost i stare mreže ostali važni problemi.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Istorijski prati zašto formalna civilna kontrola bezbednosnog sektora nije postala potpuno delotvorna.
Ograničenje izvora
Period se završava pre dolaska SNS-a na vlast, pa služi za nasleđe i tranziciju, ne za procenu današnjeg stanja.
Otvori izvor ↗
S02

Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Đokić, Katarina, Saša Đorđević, Marija Ignjatijević, Jelena Pejić Nikić i Predrag Petrović. 2020. Security Sector Capture in Serbia – An Early Study. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Studija povezuje veći broj slučajeva i primarnih i sekundarnih izvora kako bi pokazala obrasce političke kontrole, slabljenja nadzora i korišćenja bezbednosnih institucija u interesu vladajuće strukture.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje savremeno preklapanje, političke veze i slabu parlamentarnu kontrolu.
Ograničenje izvora
Autori je izričito predstavljaju kao ranu i sektorsku studiju; ona ne meri svaku instituciju niti dokazuje da je svaki pojedinačni postupak centralno naređen.
Otvori izvor ↗
S03

Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Pejić Nikić, Jelena, i Predrag Petrović. 2024. How to Unbind the State Capture in Serbia? Towards Security Institutions and Foreign Policy in the Service of Citizens. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku. https://doi.org/10.55042/ZHSW9821

Šta izvor beleži
Izveštaj zaključuje da strukture u policiji, službama, vojsci i sistemu nadzora pomažu održavanju zarobljene države i da promena zahteva više od smene jedne osobe.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Prati prilagođavanje mreža kontrole u bezbednosnom sektoru do 2024.
Ograničenje izvora
Rad polazi od koncepta zarobljene države i usmeren je na bezbednost i preporuke za reformu, pa njegov okvir treba čitati zajedno sa širim i metodološki drugačijim izvorima.
Otvori izvor ↗
S04

Domaći NVO — parlamentarni monitoring - Provereno 21.08.2026

Otvoreni parlament. 2025. Godišnji izveštaj o radu XIV saziva Narodne skupštine, februar 2024 – april 2025. Beograd: CRTA.

Šta izvor beleži
Izveštaj opisuje skupštinu pod dominantnim uticajem izvršne vlasti, sa minimalnom upotrebom mehanizama nadzora, sistematskim ignorisanjem opozicionih inicijativa i zloupotrebom procedura.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dokumentuje slabost parlamenta kao jednog od glavnih spoljnih kontrolora službi.
Ograničenje izvora
Obuhvata jedan saziv i jednu instituciju, pa ne može sam da objasni celokupan sistem niti da utvrdi motive svakog poslanika i službenika.
Otvori izvor ↗
S05

Domaći think tank — višesektorski istraživački izveštaj - Pregledan puni izveštaj, metodološki okvir i poglavlja po sektorima

Petrović, Predrag, i Jelena Pejić Nikić, ur. 2021. Security Sector in a Captured State: Act Two. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Opisuje politička imenovanja, rotacije, neformalno upravljanje i nadzor koji ne ograničava delotvorno vrh bezbednosnog sektora.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje da podela komandi i zavisni rukovodioci mogu smanjiti autonomiju rivalskog centra, uz cenu profesionalnosti i odgovornosti.
Ograničenje izvora
Namena sprečavanja puča nije neposredno dokazana u svakoj kadrovskoj promeni.
Otvori izvor ↗
S06

Domaći think tank — istorijska i institucionalna analiza - Pregledan puni izveštaj, autorski podaci, hronologija i zaključak

Popović, Đorđe, Predrag Petrović, Gorana Odanović i Jelena Radoman. 2011. Context Analysis of the Security Sector Reform in Serbia 1989–2009. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Istorijski prati premeštanje težine između vojske, policije i tajnih službi i neujednačenu civilnu kontrolu posle 2000.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje kako razdvojeni centri sile mogu štititi režim, ali i ostaviti državu sa rivalstvom, starim mrežama i nedovršenom odgovornošću.
Ograničenje izvora
Istorijski period ne dokazuje isti današnji lanac komande.
Otvori izvor ↗
S07

Zvanični međunarodni monitoring vladavine prava - Pregledan puni zvanični izveštaj

European Commission. 2025. 2025 Rule of Law Report: Country Chapter on the Rule of Law Situation in Serbia. SWD(2025) 931 final.

Šta izvor beleži
Beleži slab parlamentarni nadzor i ograničen praktični učinak kontrolnih institucija.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Daje spoljašnju potvrdu društvene cene: bez nezavisnog nadzora lojalnost vrhu potiskuje odgovornost prema zakonu i građanima.
Ograničenje izvora
Ne ispituje vojne kapacitete ili rizik puča kao takav.
Otvori izvor ↗
S08

Zvanični međunarodni monitoring - Provereno 21.08.2026

European Commission. 2025. Serbia 2025 Report. Commission Staff Working Document. Brussels: European Commission.

Šta izvor beleži
Nalazi ograničen parlamentarni nadzor i snažan politički uticaj na institucionalno odlučivanje.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje da bezbednosna stabilnost vrha nije isto što i demokratska kontrola službi.
Ograničenje izvora
Širok pristupni izveštaj ne analizira svaku komandu i jedinicu.
Otvori izvor ↗
S09

Recenzirani pregledni rad — domaća institucionalna analiza - Pregledan puni rad, metod, nalazi i bibliografski zapis

Mitrović, Sava, i Milica Škorić. 2022. „Reforma sektora bezbednosti u Srbiji: dometi i ograničenja demokratskog upravljanja policijom.” Politička revija 73(3): 143–165. https://doi.org/10.22182/pr.7332022.7

Šta izvor beleži
Dve decenije reforme policije ocenjuje kroz spoljnu i unutrašnju kontrolu, transparentnost, prava i reprezentativnost.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje društvenu cenu politički zavisne bezbednosne strukture: slab nadzor, nedovoljna transparentnost i rizik da unutrašnja kontrola izgubi svrhu.
Ograničenje izvora
Rad analizira policiju, ne ceo vojni i obaveštajni sistem niti verovatnoću puča.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →