Kako policija prestaje da štiti sve građane i počinje prvenstveno da štiti vlast?
Policija prestaje da bude služba svih građana kada isto ponašanje više ne tretira po istom pravilu. Protest pristalica vlasti može biti zaštićen ili ignorisan, dok se kritičari za sličan postupak legitimišu, prate, privode ili izlažu sili.
Promena se gradi kroz izbor rukovodilaca, napredovanje po lojalnosti, političke spiskove, selektivna naređenja i nekažnjavanje službenika koji prekorače ovlašćenja protiv „pogrešnih“ ljudi. Vlast može koristiti i privatno obezbeđenje, stranačke aktiviste ili kriminalne grupe kako bi pritisak izgledao kao privatni sukob i kako bi poricanje odgovornosti bilo lakše. Zato se politizacija policije ne dokazuje jednim incidentom, već ponovljenim obrascem različitog postupanja, komandne zaštite i izostanka istrage.
Policija formalno mora jednako da štiti građane, demonstrante, novinare i funkcionere. U praksi, izveštaji iz Srbije beleže slučajeve u kojima je sila prema demonstrantima bila sporna, napadi na novinare nisu brzo rasvetljeni ili se policijska ovlašćenja koriste prema kritičkim aktivistima. Kada se zaštita i istraga razlikuju prema političkoj bliskosti, policija prestaje da bude zajednička služba i postaje zaštitni pojas vlasti.
Kako je nalaz razložen u matrici
BCHR, NUNS, Amnesty i BCBP beleže obrasce nejednake zaštite, navode o prekomernoj sili, digitalnom nadzoru i slaboj odgovornosti u politički osetljivim slučajevima. Dodatno, FemPlatz beleži 48 najozbiljnijih incidenata prema 71 ženi na protestima, među njima policijsko fizičko nasilje i proizvoljna privođenja; baza nije potpuna.
Prelaz se ne meri parolom policije, već ponašanjem: koga sprečava, koga štiti, čije prijave istražuje i da li se ista pravila primenjuju na pristalice i protivnike vlasti.
U značajnoj meri — više izvora dokumentuje politički osetljivu nejednakost, ali svaka pojedinačna odluka zahteva posebnu proveru.
Policija svakodnevno obavlja veliki broj zakonitih i nepolitičkih poslova. Kritika sistemskog podsticaja i komandne odgovornosti nije optužba protiv svakog policajca.
Veza vlasti sa privatnim ili kriminalnim izvršiocima namerno se skriva. Istovremeno nasilje nije dovoljno bez dokaza o dogovoru, pomoći ili nekažnjavanju.
Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.
pregled više istraživanja
Davenport, C. (2007), „State Repression and Political Order“, Annual Review of Political Science 10: 1–23.
- Doprinos ovom odgovoru
- Davenport pokazuje da država represiju usmerava prema političkoj pretnji koju vidi, pa se policijska i druga prinudna moć može koristiti selektivno prema grupama koje vlast smatra opasnim, a ne jednako prema svim građanima.
pregled više istraživanja
Earl, J. (2003), „Tanks, Tear Gas, and Taxes: Toward a Theory of Movement Repression“, Sociological Theory 21(1): 44–68.
- Doprinos ovom odgovoru
- Earl pokazuje da represija obuhvata mnogo više od policijskog nasilja: pravne, administrativne i ekonomske mere takođe mogu ograničiti političko delovanje. Rad je širi od autoritarnog policijskog rada, ali pomaže da se vidi repertoar kontrole.
objašnjenje kako sistem radi
Ritter, E. H. i Conrad, C. R. (2016), „Preventing and Responding to Dissent: The Observational Challenges of Explaining Strategic Repression“, American Political Science Review 110(1): 85–99.
- Doprinos ovom odgovoru
- Ritter i Conrad pokazuju da vlast reaguje strateški na neslaganje i da deo represije nastupa preventivno, pre nego što protest postane vidljiv. To znači da aparat prinude može štititi politički poredak i bez stalno vidljivog nasilja.
studija Srbije
Petrović, V. (2026), „Under Pressure: The Politics of Clientelism and Coercion in Serbia“, Democratization.
- Doprinos ovom odgovoru
- Petrović pokazuje kako politička zavisnost i pritisak mogu prožeti svakodnevne odnose sa državom u Srbiji. Za policiju je rad posredan, ali daje domaći kontekst u kojem pristup državnim resursima nije politički neutralan.
poređenje više zemalja ili slučajeva
González, Y. M. (2020), Authoritarian Police in Democracy: Contested Security in Latin America, Cambridge University Press.
- Doprinos ovom odgovoru
- González direktno pokazuje kako policija može zadržati autoritarne obrasce rada i u demokratskom okruženju, kada su politički interesi i institucionalna autonomija policije jači od odgovornosti prema svim građanima.
Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.
Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026
Đokić, Katarina, Saša Đorđević, Marija Ignjatijević, Jelena Pejić Nikić i Predrag Petrović. 2020. Security Sector Capture in Serbia – An Early Study. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
- Šta izvor beleži
- Studija povezuje veći broj slučajeva i primarnih i sekundarnih izvora kako bi pokazala obrasce političke kontrole, slabljenja nadzora i korišćenja bezbednosnih institucija u interesu vladajuće strukture.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Pruža sistemsku analizu političkog preuzimanja policije, umesto zaključka iz jednog incidenta.
- Ograničenje izvora
- Autori je izričito predstavljaju kao ranu i sektorsku studiju; ona ne meri svaku instituciju niti dokazuje da je svaki pojedinačni postupak centralno naređen.
Domaći NVO — godišnji monitoring ljudskih prava - Provereno 21.08.2026
Beogradski centar za ljudska prava. 2026. Human Rights in Serbia 2025. Urednik Dušan Pokuševski. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.
- Šta izvor beleži
- Dvadeset osmi godišnji izveštaj dokumentuje sistemske pritiske i kršenja prava tokom 2025. i objedinjuje podatke institucija i sektorskih organizacija o gonjenju učesnika protesta i incidentima prema novinarima.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Beleži konkretna kršenja prava i reakcije institucija u politički osetljivim situacijama.
- Ograničenje izvora
- Izveštaj prati prava i institucionalno postupanje, a ne tip režima; deo brojčanih podataka preuzima od državnih organa i drugih organizacija i treba ga čitati uz njihove izvorne evidencije.
Domaće novinarsko udruženje — monitoring napada - Provereno 21.08.2026
Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS). 2026. NUNS retrospektiva 2025: godina u kojoj je pritisak postao sistem. Beograd: NUNS.
- Šta izvor beleži
- NUNS je evidentirao 371 slučaj, uključujući 113 fizičkih napada i 165 pretnji, uz pravne, ekonomske i digitalne oblike pritiska.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Evidencija napada na novinare pokazuje problem nejednake zaštite i nekažnjivosti.
- Ograničenje izvora
- Registar zavisi od prijavljenih i dokumentovanih slučajeva, može se preklapati sa drugim bazama i ne meri iskustvo svakog novinara.
Međunarodna organizacija za ljudska prava — forenzičko istraživanje - Provereno 21.08.2026
Amnesty International. 2024. A Digital Prison: Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia. London: Amnesty International.
- Šta izvor beleži
- Izveštaj dokumentuje slučajeve otključavanja telefona i instaliranja špijunskog softvera tokom policijskih ili bezbednosnih razgovora, kao i posledice po rad civilnog društva.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Dokumentuje analizirane slučajeve u kojima su policijska ili bezbednosna ovlašćenja korišćena prema kritičkim akterima.
- Ograničenje izvora
- Forenzički nalazi su snažni za analizirane uređaje, ali broj slučajeva nije mera rasprostranjenosti u celoj populaciji; vlasti su osporile navode o nezakonitom radu.
Domaći NVO — eksplorativno kvalitativno istraživanje - Provereno 21.08.2026
FemPlatz. 2025. Između megafona i tišine: žene u borbi za promene. Pančevo: FemPlatz.
- Šta izvor beleži
- Baza incidenata beleži policijsko fizičko nasilje, proizvoljna privođenja i rodno specifične oblike poniženja prema ženama na protestima.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Daje dokumentovane slučajeve u kojima policijska ovlašćenja ne deluju jednako zaštitnički prema demonstrantkinjama.
- Ograničenje izvora
- Uzorak nije reprezentativan, istraživanje je eksplorativno, a baza incidenata namerno nije potpuna; nalazi pokazuju obrasce i iskustva, ne njihovu učestalost u celoj populaciji.
Recenzirani naučni rad - Provereno 21.08.2026
Petrović, Valentina. 2025. “Under Pressure: The Politics of Clientelism and Coercion in Serbia.” Democratization, online first: 1–26. https://doi.org/10.1080/13510347.2025.2520349
- Šta izvor beleži
- Pokazuje kako se prinuda razlikuje prema političkom, radnom i ekonomskom položaju građana.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Podržava ključni test selektivnosti: institucija prestaje da štiti jednako kada politička pripadnost i zavisnost menjaju tretman i rizik.
- Ograničenje izvora
- Anketa nije specifično istraživanje policijskih postupaka.
Domaći think tank — analiza jednog protestnog ciklusa - Pregledan puni izveštaj, sažetak i opis događaja
Đorđević, Saša. 2020. Spontani protest i postupanje policije. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.
- Šta izvor beleži
- Dokumentuje policijsku silu prema nenasilnim građanima i novinarima uz nasilje dela demonstranata i povređene policajce.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Pokazuje selektivnu i nesrazmernu primenu sile koju treba razlikovati od legitimne reakcije na stvarni napad.
- Ograničenje izvora
- Jedan protest ne dokazuje trajan obrazac bez drugih ciklusa i istraga.
Domaći centar za ljudska prava — analiza predmeta i dokaza - Pregledan puni izveštaj, dokumentovana hronologija i navedeni predmeti
Ilić, Vladica, Sanja Radivojević i Luka Mihajlović. 2021. Istrage slučajeva policijskog zlostavljanja na julskim građanskim protestima 2020. godine. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.
- Šta izvor beleži
- Kroz prijave i spise pokazuje neidentifikovane policajce, propuštene dokaze i provere povezane sa jedinicama osumnjičenih.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Potkrepljuje drugi deo obrasca: kada službenike štite anonimnost i slaba istraga, zaštita vlasti može imati manje posledica od zaštite prava građana.
- Ograničenje izvora
- Analiza je vezana za jul 2020. i podnete prijave nisu presude.
Zvanični međunarodni ugovorni monitoring ljudskih prava - Pregledan puni usvojeni dokument, naročito tačke 26–27 i 40–43
United Nations Human Rights Committee. 2024. Concluding Observations on the Fourth Periodic Report of Serbia. CCPR/C/SRB/CO/4, 3 May 2024.
- Šta izvor beleži
- UN komitet beleži prekomernu silu prema mirnim demonstrantima i novinarima, bez krivične ili disciplinske odgovornosti i reparacija.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Nezavisno potvrđuje kombinaciju različitog tretmana i izostanka odgovornosti koja je centralna za politizaciju policije.
- Ograničenje izvora
- Nalaz je sistemska zabrinutost, ne presuda svakom policajcu.
Međunarodna organizacija za ljudska prava — godišnji monitoring - Pregledan zvanični zemaljski izveštaj za 2025/26
Amnesty International. 2026. The State of the World’s Human Rights 2025/26 — Serbia.
- Šta izvor beleži
- U protestima 2025. beleži prekomernu silu, zastrašivanje i napade policije i pristalica vladajuće stranke.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Širi obrazac na novi period i pomaže da se testira da li se kritičari štite jednako kao drugi građani.
- Ograničenje izvora
- Godišnji monitoring ne dokazuje dogovor vlasti sa svakim privatnim napadačem.
Međunarodna terenska inspekcija — Savet Evrope - Pregledan puni zvanični izveštaj, metod, nalazi i odgovor Vlade
European Committee for the Prevention of Torture and Inhuman or Degrading Treatment or Punishment (CPT). 2024. Report to the Serbian Government on the Visit to Serbia from 21 to 30 March 2023. CPT/Inf (2024) 04.
- Šta izvor beleži
- Terenska inspekcija nalazi ponovljene navode o teškom policijskom zlostavljanju i slabosti istraga, uz pozitivna svedočenja dela pritvorenih.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Potkrepljuje da problem odgovornosti nije ograničen samo na političke proteste i omogućava važnu protivproveru da postupanje nije svuda isto.
- Ograničenje izvora
- Fokus je pritvor i osumnjičeni, pa politička selektivnost nije neposredno merena.
Primarni izvor — nalaz nezavisnog državnog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i odeljak o policijskom postupanju
Zaštitnik građana Republike Srbije. 2022. Redovan godišnji izveštaj Zaštitnika građana za 2021. godinu.
- Šta izvor beleži
- Zaštitnik je utvrdio povredu prava u konkretnom slučaju i dokumentovao da kašnjenje, snimci i identifikacione oznake utiču na odgovornost.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Daje primarni dokaz da je nezakonitost u delu postupanja utvrđena i da sistem dokumentovanja može zaštititi ili razotkriti službenika.
- Ograničenje izvora
- Ne potvrđuje svaki navod niti zaključuje da cela policija prvenstveno štiti vlast.
Recenzirani pregledni rad — domaća institucionalna analiza - Pregledan puni rad, metod, nalazi i bibliografski zapis
Mitrović, Sava, i Milica Škorić. 2022. „Reforma sektora bezbednosti u Srbiji: dometi i ograničenja demokratskog upravljanja policijom.” Politička revija 73(3): 143–165. https://doi.org/10.22182/pr.7332022.7
- Šta izvor beleži
- Pregled pravnog okvira i prakse beleži više slučajeva kršenja prava, slab parlamentarni nadzor, ograničenja nezavisnih organa i nedostatke unutrašnje kontrole.
- Koju tvrdnju potkrepljuje
- Daje širi domaći dokaz da nejednak ili nezakonit tretman postaje sistemski problem kada kontrola i transparentnost ne proizvode pravovremenu korekciju.
- Ograničenje izvora
- Sinteza ne kodira svaku policijsku intervenciju niti meri stopu politički selektivnog postupanja.
Nedostaje relevantan izvor? Pošaljite nam ga.
Predložite izvor ili prijavite grešku u ovom odgovoru →