SR/EN
AUTORITARIZAM - ISTRAŽIVAČKI ATLASAVtokratija

Kako autoritarni sistem funkcioniše u Srbiji

Opšta istraživanja povezana sa dokumentovanim primerima, nalazima i izvorima iz Srbije.

100pitanja
20oblasti
148akademskih radova
130izvora za Srbiju
Pređi na opšti AUTLASIstraži opšte mehanizme autoritarnih sistema bez sloja nalaza iz Srbije.

ŠEST ULAZA U MATRICU

Od kog pitanja želiš da počneš?

Konkretna pitanja su početak istraživanja. Ostalih 94 dostupno je kroz mapu 20 oblasti.

MAPA AUTORITARNOG SISTEMA

Dvadeset oblasti vodi kroz celinu sistema.

Izaberi oblast da vidiš zašto je važna i kojih pet pitanja otvara.

AVtokratija›Zašto policija, vojska i službe slušaju vlast
18
Odgovor zasnovan na istraživanjimaAUTLAS istraživačka osnova

Zašto vlast ima više službi koje nadziru i građane i jedna drugu?

Pouzdanost zaključkaprilično potkrepljen, uz važne uslove
ključnih akademskih radova5
povezanih izvora za Srbiju9
Period2012–2026

Vlast pravi više službi zato što ne želi da jedna organizacija u svojim rukama drži svu silu i sve poverljive informacije. Kada policija, vojska, obaveštajne službe i posebne jedinice imaju preklopljene poslove, mogu da nadziru građane, ali i da prijavljuju jedna drugu. Vođa tako dobija više izvora podataka i smanjuje mogućnost da se jedan komandni vrh osamostali.

Ipak, rivalstvo proizvodi i ozbiljne slabosti: službe mogu da preuveličavaju pretnje, kriju neuspehe, dupliraju posao ili podmeću konkurentima kako bi sačuvale položaj i budžet. Sam broj službi zato ništa ne dokazuje. Važno je ko postavlja njihove rukovodioce, kome neposredno podnose izveštaje, da li se njihove nadležnosti namerno preklapaju i da li zakon uopšte može da proveri njihov rad.

Primer iz SrbijeProvereno — 9 izvora; 8 proizvođača
9 povezanih izvora; 8 grupa proizvođača dokaza; domaći NVO/istraživački proizvođači: 3

Srbija ima policiju, BIA, vojne službe i druge organe sa različitim bazama podataka i ovlašćenjima. Problem nije samo što nadziru građane, već što se kroz preklapanje i političku koordinaciju mogu nadzirati i međusobno, čime vrh vlasti dobija više izvora informacija i lakše otkriva nelojalnost. Bez nezavisne kontrole, isti sistem koji treba da spreči zloupotrebu može postati način da se ona sakrije.

Kako je nalaz razložen u matrici

01Utvrđena činjenica

BCBP opisuje nejasne veze i slab parlamentarni nadzor, dok Amnesty i SHARE dokumentuju ili pravno analiziraju upotrebu digitalnih alata prema aktivistima i novinarima.

02Naše tumačenje

Više službi vođi omogućava poređenje izveštaja i smanjuje zavisnost od jednog aparata, ali građaninu otežava da sazna ko je pristupio njegovim podacima i po čijem nalogu.

03Pokazuje isti proces?

Da za mehanizam preklapanja i nadzornog rizika; ne i kao dokaz da se svaka služba stalno koristi za političko praćenje.

04Važna ograda ili drugo objašnjenje

Zakonit bezbednosni nadzor može biti nužan u krivičnom i kontraobaveštajnom radu. Ključna razlika su sudski nalog, tačna svrha, evidencija pristupa i mogućnost nezavisne kontrole.

Šta opšti odgovor ne dopušta da zaključimo

Sam broj službi ne pokazuje ko ih kontroliše. Treba znati ko im naređuje, ko ih plaća i ko može neposredno da razgovara sa vođom.

Radovi koji potkrepljuju ovaj odgovor, sa vrstom dokaza i objašnjenjem njihove veze sa tvrdnjom.

A01

poređenje više zemalja ili slučajeva

Greitens, S. C. (2016), Dictators and Their Secret Police: Coercive Institutions and State Violence, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Greitens pokazuje zašto režimi dele prinudni aparat na više službi i grade posebne obaveštajne kapacitete: različite institucije mogu pratiti građane, ali i jedna drugu, čime se smanjuje rizik da jedna organizacija postane samostalna pretnja.
Otvori izvor ↗
A02

podaci iz velikog broja zemalja

De Bruin, E. (2020), How to Prevent Coups d’État, Cornell University Press.

Doprinos ovom odgovoru
De Bruin pokazuje kako paralelne oružane organizacije smanjuju mogućnost da jedna služba monopolizuje silu i izvede puč. Međusobna konkurencija povećava sigurnost vođe, ali može oslabiti koordinaciju.
Otvori izvor ↗
A03

poređenje više zemalja ili slučajeva

Quinlivan, J. T. (1999), „Coup-Proofing“, International Security 24(2): 131–165.

Doprinos ovom odgovoru
Quinlivan opisuje paralelne snage i međusobno praćenje kao klasične tehnike sprečavanja puča. Režim time nadzire ne samo društvo nego i sopstveni aparat sile.
Otvori izvor ↗
A04

pregled više istraživanja

Wintrobe, R. (1998), The Political Economy of Dictatorship, Cambridge University Press.

Doprinos ovom odgovoru
Wintrobe objašnjava zašto je takvo međusobno praćenje privlačno diktatoru: on nikada nema potpunu informaciju o lojalnosti saradnika, pa gradi sisteme koji smanjuju mogućnost tajnog udruživanja protiv njega.
Otvori izvor ↗
A05

podaci iz velikog broja zemalja

Timoneda, J. C., Escribà-Folch, A. i Chin, J. (2023), „The Rush to Personalize“, British Journal of Political Science 53(3): 878–901.

Doprinos ovom odgovoru
Timoneda, Escribà-Folch i Chin proučavaju kako neuspešni pučevi mogu ubrzati personalizaciju vlasti i promene u odnosu lidera prema aparatu sile. Rad je koristan za posledice straha od puča, ali je posredniji za samo pitanje više službi koje prate jedna drugu.
Otvori izvor ↗

Izvori koji potkrepljuju primer iz Srbije, sa tvrdnjom koju podržavaju i svojim ograničenjem.

S01

Domaći NVO — istraživački izveštaj - Provereno 21.08.2026

Đokić, Katarina, Saša Đorđević, Marija Ignjatijević, Jelena Pejić Nikić i Predrag Petrović. 2020. Security Sector Capture in Serbia – An Early Study. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Studija povezuje veći broj slučajeva i primarnih i sekundarnih izvora kako bi pokazala obrasce političke kontrole, slabljenja nadzora i korišćenja bezbednosnih institucija u interesu vladajuće strukture.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Opisuje odnose policije, službi i odbrane i teškoće da se jasno utvrdi politička i institucionalna odgovornost.
Ograničenje izvora
Autori je izričito predstavljaju kao ranu i sektorsku studiju; ona ne meri svaku instituciju niti dokazuje da je svaki pojedinačni postupak centralno naređen.
Otvori izvor ↗
S02

Međunarodna organizacija za ljudska prava — forenzičko istraživanje - Provereno 21.08.2026

Amnesty International. 2024. A Digital Prison: Surveillance and the Suppression of Civil Society in Serbia. London: Amnesty International.

Šta izvor beleži
Izveštaj dokumentuje slučajeve otključavanja telefona i instaliranja špijunskog softvera tokom policijskih ili bezbednosnih razgovora, kao i posledice po rad civilnog društva.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Forenzički dokumentuje analizirane slučajeve digitalnog nadzora prema aktivistima i novinarima.
Ograničenje izvora
Forenzički nalazi su snažni za analizirane uređaje, ali broj slučajeva nije mera rasprostranjenosti u celoj populaciji; vlasti su osporile navode o nezakonitom radu.
Otvori izvor ↗
S03

Domaći NVO — pravna analiza digitalnog nadzora - Provereno 21.08.2026

SHARE Foundation. 2026. Digital Forensics Tools: Legal Framework Analysis — Serbia. Belgrade: SHARE Foundation.

Šta izvor beleži
Analiza zaključuje da srpsko pravo ne daje osnov za upotrebu digitalnih forenzičkih alata van krivičnog postupka ili bez sudske naredbe.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Utvrđuje zakonske granice upotrebe forenzičkih alata i potrebu za sudskim nalogom.
Ograničenje izvora
Pravna analiza utvrđuje šta je dozvoljeno, a ne može sama dokazati ko je u svakom pojedinačnom slučaju naredio ili sproveo nezakonit nadzor.
Otvori izvor ↗
S04

Univerzitetska laboratorija — tehničko istraživanje - Provereno 21.08.2026

Citizen Lab. 2021. Pegasus vs. Predator: Dissident’s Doubly-Infected iPhone Reveals Cytrox Mercenary Spyware. Toronto: Munk School, University of Toronto.

Šta izvor beleži
Skeniranje je Srbiju navelo među verovatne korisnike Predator infrastrukture, pokazujući međunarodno tržište alata koji državama daju tajne sposobnosti nadzora.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Pokazuje međunarodno tržište tajnih alata i indicije infrastrukture povezane sa Srbijom, uz važno ograničenje atribucije.
Ograničenje izvora
Mrežna infrastruktura ukazuje na verovatnog korisnika, ali sama ne dokazuje ko je u Srbiji koristio alat, protiv koga i sa kojim pravnim osnovom.
Otvori izvor ↗
S05

Domaći think tank — višesektorski istraživački izveštaj - Pregledan puni izveštaj, metodološki okvir i poglavlja po sektorima

Petrović, Predrag, i Jelena Pejić Nikić, ur. 2021. Security Sector in a Captured State: Act Two. Beograd: Beogradski centar za bezbednosnu politiku.

Šta izvor beleži
Opisuje paralelno delovanje civilnih i vojnih službi, tajni nadzor kritičara i prenošenje informacija u političke i medijske kanale.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje da više službi proizvodi podatke i o građanima i o drugim organizovanim akterima, dok nejasan nadzor povećava rizik zloupotrebe.
Ograničenje izvora
Mnogi navodi potiču iz studija slučaja i ne daju stopu ukupnog nadzora.
Otvori izvor ↗
S06

Zvanični međunarodni ugovorni monitoring ljudskih prava - Pregledan puni usvojeni dokument, naročito tačke 26–27 i 40–43

United Nations Human Rights Committee. 2024. Concluding Observations on the Fourth Periodic Report of Serbia. CCPR/C/SRB/CO/4, 3 May 2024.

Šta izvor beleži
UN komitet traži jasne zakonske garancije, nezavisan nadzor i istrage curenja podataka u celom režimu nadzora, uključujući onlajn nadzor.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Postavlja neposrednu granicu između legitimnog bezbednosnog rada i sistema u kojem se podaci mogu koristiti bez delotvorne spoljne kontrole.
Ograničenje izvora
Ne identifikuje sve službe niti dokazuje ko je naredio svaki nadzor.
Otvori izvor ↗
S07

Zvanični međunarodni monitoring vladavine prava - Pregledan puni zvanični izveštaj

European Commission. 2025. 2025 Rule of Law Report: Country Chapter on the Rule of Law Situation in Serbia. SWD(2025) 931 final.

Šta izvor beleži
Beleži ograničene kapacitete nezavisnih tela i slab parlamentarni nadzor.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje da broj službi nije glavni test; presudno je da li različite kontrole imaju resurse i autoritet da provere njihov rad.
Ograničenje izvora
Izveštaj vladavine prava ne daje tehničku forenziku nadzora.
Otvori izvor ↗
S08

Primarni izvor — godišnji izveštaj nezavisnog državnog organa - Pregledan puni zvanični izveštaj i tabele

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. 2026. Izveštaj o radu Poverenika za 2025. godinu.

Šta izvor beleži
Primarnim podacima pokazuje veliki obim žalbi zbog nedostupnih informacija i deo neizvršenih odluka, uz nadležnost i za zaštitu podataka.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Dodaje domaći institucionalni dokaz da nadzor službi zavisi i od toga da li nezavisni kontrolor može dobiti informacije i naterati organe na postupanje.
Ograničenje izvora
Godišnji zbir ne izdvaja sve predmete policije i bezbednosnih službi niti politički motiv.
Otvori izvor ↗
S09

Recenzirani pregledni rad — domaća institucionalna analiza - Pregledan puni rad, metod, nalazi i bibliografski zapis

Mitrović, Sava, i Milica Škorić. 2022. „Reforma sektora bezbednosti u Srbiji: dometi i ograničenja demokratskog upravljanja policijom.” Politička revija 73(3): 143–165. https://doi.org/10.22182/pr.7332022.7

Šta izvor beleži
Nalazi nedovoljno delotvornu parlamentarnu, nezavisnu i unutrašnju kontrolu i nedovoljno proaktivnu transparentnost policije.
Koju tvrdnju potkrepljuje
Potkrepljuje kriterijum koji odvaja legitimnu specijalizaciju više službi od političkog rizika: postoji li stvarni, višestruki i informisan nadzor njihovog rada.
Ograničenje izvora
Ne sadrži digitalnu forenziku niti meri obim tajnog nadzora građana.
Otvori izvor ↗

O NAMA I METODOLOGIJI

Mnogo izvora. Jasna metodologija. Proverljivi odgovori.

AUTLAS je platforma javnog znanja o tome kako autoritarni sistemi funkcionišu. Nalaze naučnih istraživanja pretvara u jasne odgovore na pitanja koja ljudi postavljaju kada pokušavaju da razumeju izbore, medije, institucije, javne resurse, pritiske i svakodnevni život u autoritarnom sistemu.

01

Zasnovano na naučnim istraživanjima

Odgovori se zasnivaju na relevantnim akademskim istraživanjima o autoritarnim sistemima, demokratskom nazadovanju, zarobljavanju institucija i sužavanju građanskih prava i sloboda. AUTLAS povezuje nalaze iz naučnih članaka, knjiga i uporednih istraživanja i predstavlja ih jezikom razumljivim široj javnosti.

02

Praksa dokumentovana u Srbiji

AVtokratija je studija slučaja Srbije u okviru AUTLAS-a. Koristi izveštaje, analize i podatke organizacija civilnog društva, nezavisnih institucija, profesionalnih udruženja, istraživačkih medija i drugih relevantnih izvora. Opšti nalazi i dokazi iz Srbije prikazani su odvojeno.

03

Izvori otvoreni za proveru

Uz svaki odgovor navedeni su korišćeni izvori. Posetioci mogu da provere na kojim istraživanjima, podacima i izveštajima se zasnivaju zaključci. Autori istraživanja i organizacije koje su prikupile podatke ostaju jasno navedeni.

04

Zašto pitanja?

Znanje o autoritarnim sistemima rasuto je kroz naučne radove, knjige, baze podataka i izveštaje. AUTLAS ga organizuje kroz 100 pitanja u 20 oblasti, kako bi ljudi mogli da krenu od pojave koju prepoznaju i razumeju širi sistem kojem ona pripada.

05

Fokus na sistem, ne na okrivljavanje ljudi

Autoritarni sistemi menjaju pravila, sužavaju prostor izbora, povećavaju cenu odbijanja i stvaraju utisak da se ništa ne može promeniti. Zato AUTLAS analizira pravila, podsticaje, pritiske i institucionalne mehanizme - a ne traži krivicu u ljudima koji unutar takvog sistema pokušavaju da žive i rade.

06

Ko stoji iza AUTLAS-a?

AUTLAS i AVtokratiju osmislile su i razvijaju Građanske inicijative. Građanske inicijative su autor i urednik sajta i odgovorne su za izbor tema, obradu izvora i način na koji je sadržaj predstavljen. Sadržaj se dopunjava i ispravlja u skladu sa novim istraživanjima i pouzdanim podacima.

SAJT SE STALNO AŽURIRA

Pomozite nam da sadržaj bude potpuniji i precizniji.

Pošaljite relevantan izvor, ukažite nam na grešku ili predložite kako da objašnjenje bude jasnije. Svaku prijavu pregledamo pre nego što menjamo sadržaj.

Pošaljite izvor, prijavite grešku ili pošaljite sugestiju →